KRIT – Južna obala (I dio)

KRIT – Južna obala (I dio)

Matalu su krajem 60-tih godina, “otkrili” evropski hipici, a na jednom dijelu plaže, na zidu još uvek postoji natpis u tipičnom hipi-stilu, na engleskom: “Today is life – tomorrow never comes”, („Živi kao da sutra ne postoji”, bio bi slobodni prevod). Mnogo prije hipika, Homer je u “Ilijadi” zapisao da se ovdje svojim brodom nasukao kralj Menelaj, muž lijepe Jelene, na povratku iz Trojanskog rata.

letovanje-gr-2006-488

Smješten na oko 300 kilometara južno od Atine i oko 200 kilometara sjeverno od Afrike, Krit važi za jedno od najvećih mediteranskih ostrva. Postavljen gotovo horizontalno u pravcu zapad – istok, vazdušnom linijom dug je skoro 300 km, a širok  samo 15 do 60 km. Osim Kipra na istoku, predstavlja najjužniju tačku Evrope, jer je južno od njega (osim malenog ostrva Gavdos) obala Afrike.

Najveći dio populacije ostrva živi na sjevernom dijelu obale koja je geografski pristupačnija od južne. Od sjevera, duž skoro cijelog ostrva, ka jugu kreću planinski vijenci. U većini slučajeva, oni svoj put ka jugu (Libijskom moru), završavaju kao kanjoni, zbog čega je južni dio Krita u nekim dijelovima nepristupačan i manje naseljen, te u njemu ne postoji dobra, međusobna putna mreža. Da biste na primjer, iz tačke A stigli u tačku B – obje sa južne strane i udaljene 20-tak km, često je potrebno da putem iz tačke A “presiječete” Krit skroz do sjevera ostrva, a zatim dođete do sljedećeg puta koji vodi ponovo na jug, do tačke B, i time umesto 20, pređete čak 80 do 100 km!

Ova prilična nepovoljnost za ljude, obrnuto je proporcionalna ljepoti južne strane Krita. Za razliku od sjevera, jug obiluje dramatičnim prizorima kanjona, iz kojih ponegdje izviru rijeke ulivajući se u kristalno čisto more, pored prelijepih plaža od pijeska ili veoma sitnog šljunka. Najveći od njih je ujedno i jedan od najdužih, evropskih kanjona – Samaria, koji se nalazi u zapadnom dijelu Krita, u podnožju Bijelih planina (Lefka Ori). Uz ulaznicu od nekoliko eura i prijavu svog boravka u kanjonu gorskoj službi, u ovoj 18 km dugoj klisuri možete provesti čitav dan, ili 7 – 8 sati, koliko je potrebno da ga prepuešačite. Za ljubitelje planinarenja postoje organizovane turističke ture, koje u kanjon ulaze sa sjevera – sa vrha Omalos platoa. Odatle se nizbrdo, put 2 km dugih stepenica Ksiloskalo (Xyloskalo), spuštate u kanjon, da bi posle još 16 km iz njega izašli kod južne obale Krita i sela Aja Rumeli (Agia Roumeli). U selu postoji onaj već opisani problem tačke A i tačke B, ali ćete ovog puta do najbližeg mjesta odakle postoji put nazad ka sjeveru, poći brodićem – druga opcija ovdje ne postoji.

letovanje-gr-2006-622

Kanjon Preveli blizu plaže

Slučaj je htio da to najbliže mjesto bude Hora Sfakion (Chora Sfakion), mjesto na jugu Krita i sjedište “Korzikanaca”, kako smo ih prozvali. Oni stariji koji su čitali strip “Asterix i Obelix” i njihovu avanturu na Korzici – znaće o čemu je riječ. Sfakijanci su ljudi posebne “sorte” i veoma rijetko ćete ih viđati. Oni stariji i konzervativniji, nisu previše oduševljeni najezdom turista na Krit i ne vole da ih slikaju. Ako ih sretnete, uglavnom ćete ih u sred ljeta i na 40 stepeni vidjeti obučene u neku vrstu tradicionalne nošnje: nešto slično crnoj mrežici za kosu na tjemenu, oko koje u krug vise male pletene bućkice, uz obavezne velike crne brkove. Na sebi imaju crnu košulju i crne čakšire, uvučene u do koljena duboke, crne kožne čizme. U britanskim vodičima za Krit piše da se turistima oko Hore Sfakion ne preporučuje odlazak van puteva, jer neki Sfakijanci još uvijek u podnožju planina – vježbaju gađanje na živim metama! Sfakijance možete sresti u središnjem dijelu ostrva, na sjeveru – u gradu Retimnu, i južno od njega – na južnoj obali.

Na južnoj strani Krita, u centralnom dijelu ostrva trebalo bi obići i plažu Preveli, četrdesetak kilometara južno od Retimna. Desetak kilometara prije južne obale, lokalni put naglo ulazi u strmi Kourtaliotiko kanjon u kojem ćete vidjeti veliko, suho korito rijeke, a kroz koji skoro uveijk puše užasno jak vjetar.

Još samo 8 kilometara dijeli vas od mora. Na tom putu proći ćete kraj autentičnog, kamenog mosta na zelenoj rječici (u stilu Andrićeve “Na Drini ćuprije”) sa patkama i labudovima, i pored Donjeg Manastira Preveli (Moni Kato Preveli) čiji veliki napušteni kompleks kamenih zdanja liči na grad duhova. Kada ugledate Libijsko more, skrenite kilometar udesno i blizu litice, a na kraju svakog puta, vidjet ćete Gornji Manastir Preveli (Moni Piso Preveli).

letovanje-gr-2006-614

Manastir Preveli

Na kilometar istočno od manastira postoji parking, koji se nalazi na zaravnjenom dijelu izuzetno visoke litice sa koje ne vidi plaža Preveli. Da biste do nje sišli, morate se stepenicama spustiti niz liticu, što u povratku nije ni malo naivno, jer za one starije predstavlja priličan napor. Ono što vas čeka kada siđete, vrijedno je svakog truda. Na kraju strmog Kourtaliotiko kanjona, zelena rijeka ulazi u more i pravi zavijutak, pa je nevelika pješčana plaža na njenom kraju, sa jedne strane na rječnoj, a sa druge na morskoj obali.

Ako želite da pogledate sam kanjon, na rječnom dijelu plaže možete iznajmiti pedaline i zaploviti uzvodno u istraživačke pohode. U kontrastu sa golim vrhovima kanjona, njegov donji dio sa obiljem rastinja pomalo liči na prašumu. Dok vrtite pedale svog prevoznog sredstva, iz vode pored vas izlaze i u nju se vraćaju vodene kornjače i lete vilin-konjici, a okolni pejzaž upotpunjuje gusta šuma trske i visokih palmi. Posle oko 800 m vožnje, velike bijele stijene blokiraju dalji ulaz u kanjon. Parkirajte svoju pedalinu kanapom za neki od štapova koji izviru iz vode, te nastavite pješke kroz čas gustiš, čas stijene. Cio kanjon je dug samo 3,5 km, ali nije do kraja prohodan. Ipak, u kombinaciji sa morem i plažom, predstavlja recept za pravu uživanciju! Na levom dijelu Preveli plaže, u “Robinzon” stilu, nalazi se kafić-taverna gdje možete ručati.

letovanje-gr-2006-473

Matala

Jedno od najsimpatičnijih i najposjećenijeih mjesta na južnoj obali Krita je i Matala. Nalazi se na kraju još jednog, manje dramatičnog kanjona, u istočnijem dijelu južne kritske obale. Mjestašce ima populaciju od 123 ljudi, a osim 2 – 3 manja hotela i isto toliko apartmanskih zgrada, sav ostali dnevni priliv gostiju predstavljaju ljudi koji ovdje dolaze na cijeli dan, na predivnu plažu.

Matalu su krajem 60-tih godina, “otkrili” evropski hipici, a na jednom dijelu plaže, na zidu još uvek postoji natpis u tipičnom hipi-stilu, na engleskom: “Today is life – tomorrow never comes”, („Živi kao da sutra ne postoji”, bio bi slobodni prevod). Mnogo prije hipika, Homer je u “Ilijadi” zapisao da se ovdje svojim brodom nasukao kralj Menelaj, muž lijepe Jelene, na povratku iz Trojanskog rata.

Ovo je mjesto gdje možda možete provesti svoj odmor, ali najbolje uz veselo društvo. Nekoliko restorana koji jednim dijelom stoje na stubovima – na plaži, par kafića i prodavnica – i to je sve! Ali je zato ukupan dojam samog mjesta veoma pozitivan.

Ono što ovu plažu od pijeska i sitnog šljunka čini još zanimljivijom, jesu stijene koje je okružuju, od kojih se ona slojevita i šupljikava sa zapadne strane strmo spušta ka moru. U stijenama postoje vidljivi tragovi udubljenja sličnih pećinama, koja su nekada davno predstavljala starorimsko groblje. U kasnijem periodu poslužile su hrišćanima, a u novije vreme i hipicima. Danas u prazne šupljine zaviruju i po stijenema se pentraju radoznali turisti. U nekim od otvora, nalaze se pravi mali lavirinti međusobno povezanih hodnika.

letovanje-gr-2006-621

Pogled na plažu Preveli

Nekoliko kilometara sjeverno od Matale nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na Kritu – par hiljada godina stara, minojska palata u Festosu.

U južnom dijelu Krita, trebalo bi obići još i predivne pješčane plaže između Elafonisi i Paleohore – u zapadnom dijelu ostrva…. A kada vam obilazeći južni dio Krita, dosade ljepote prirode, jednim od puteva ka sjeveru – za samo sat vremena vratite se u „civilizaciju”!

Fotografije i tekst: Ivana Dukčević Budja, Furaj.ba