Meteori / Μετέωρα

Meteori / Μετέωρα

240 km južno od Soluna (u smjeru ka Larisi), a zatim zapadno, duboko u kopnu provincije Tesalije, nalazi se postojbina antičkog, grčkog junaka – kraljevića Ahila, a u njenom središtu i nadaleko čuveni Meteori, na grčkom – Meteora.

“Meteora”, na grčkom “obješeni u vazduhu”, predstavlja pejzaž gorja sa duguljastim stijenama, koje kao da su popadale sa neba i pustile korjene na uzvišenju iznad mjesta Kalambake. Milionima godina unazad, erupcije nekadašnjih vulkana, taloženje blata i kamenja na ušću rijeke, a kasnije i zemljotresi, uslovili su nastanak ovih čudnih, otuđenih, ali u isto vreme i zadivljujućih stijena, koje štrče u vis – svaka sama za sebe, kao svojevrsno čudo prirode.

p6080225

U periodu između XII i XIV vijeka, pravoslavni monasi – isposnici, poželjevši da se osame, a kasnije i zaštite od osvajača, počeli su izgradnju manastira prvo u podnožju, a onda i na samim vrhovima nekoliko većih stijena. Osim trećeg “prsta” Halkidikija sa Svetom gorom, vremenom je grupa manastira na Meteorima postala drugi po važnosti manastirski kompleks u Grčkoj, a od nedavno i dio UNESCO-ve svjetske kulturne baštine.

Interesantno je da danas u svakom od ovih manastira ne živi više od desetak monaha. Do kraja XV vijeka na Meteorima je bilo izgrađeno ukupno njih 26, ali je do danas samo 6 manastira ostalo aktivno: 1 ženski i 5 muških.

Ako na Meteore stižete iz pravca grada Larise, u podnožju čudesnih planina prvo ćete ugledati mjesto Kalambaku. Odatle, put vodi uzbrdo i prolazi pored račvanja sa putokazima koji pokazuju u kom smijeru se na gorju nalaze manastiri.

p6080221

Bez obzira na vrijeme kojim raspolažete za posjetu Meteorima, za obilazak izaberite najviše 2 do 3 manastira, a vidjećete i zašto. Obzirom da se svaki od njih nalazi na pojedinačnoj, visokoj stijeni, do vrha se (osim do manastira Sveti Stefan) dolazi usponom od par stotina stepenika (najviša stijena je visine skoro 400 m).

Nekada davno, do vrhova stijena na kojima su smješteni manastiri nisu postojale stepenice. U to vrijeme, monasi su gore “stizali” u mreži od konopaca, koju su oni “odozgo” povlačili čekrkom i vukli na gore. Na isti način snabdjevali su se namirnicama, i ostalim stvarima koje nisu bili u mogućnosti da sami naprave ili zasade na skučenom prostoru stijene na kojoj je sazidan manastir. Tek 20-tih godina XX vijeka, do svakog od njih izgrađeno je kameno stepenište.

Jedini od 6 manastira koji se takođe nalazi na stijeni, ali istovremeno i u nivou susjednog brda (odakle se stiže putem), jeste ženski manastir Sveti Stefan (Agios Stefanos). Zbog ove srećne okolnosti, jedino do njega se bez pentranja može doći jednostavnim prelaskom preko mostića i zbog toga ga posjeti najveći broj turista. Osnovan u XIV, u Drugom svjetskom ratu pretrpio je prilična oštećenja od strane nacista koji su vjerovali da se u njemu skrivaju pobunjenici i pripadnici Pokreta otpora.

U blizini manastira Sveti Stefan nalazi se manastir Svete Trojice (Agia Triada). Smješten je na uzanoj stijeni do koje se stiže putem od 140 strma stepenika i ima veoma interesantan sistem horizontalnih kanapa sa čekrkom (drugačiji od onih u ostalim manastirima) pomoću kojeg su nekada monasi i namirnice dospjevali do vrha. Najveći filmofili možda su već čuli za manastir Svete Trojice. Naime, prije skoro 30 godina u njemu je snimljena posljednja scena filma iz serijala o Džejms Bondu – “Samo za tvoje oči” (“For your eyes only”).

p6080177

Najveći manastir Meteora su Veliki Meteori (Megalo Meteoron). Kao što i samo ime kaže, nalazi se i na najvećoj i najvišoj stijeni. Do vrha se može stići isključivo pješke – stepeništem, koje jednim dijelom u vidu uzanog putića prolazi kroz unutrašnjost same masivne stijene.

Manastir Veliki Meteori podignut je sredinom XIV vijeka i par puta rekonstruisan. U kompleksu se osim crkve Preobraženja Gospodnjeg nalazi i autentična monaška trpezarija sa za objed postavljenim stolovima (tanjiri, posrebren escajg…), kuhinja, prostorija sa alatkama i kacama, ali i vinski podrum i mali muzej sa kostimima crkvenih visokodostojnika i odlikovanjima. Na južnoj strani stijene prostire se veliki vidikovac, sa kojeg se pružaju fantastični pogledi na obližnji manastir Varlaam i okolinu.

U okviru manastira postoji suvenirnica u kojoj između ostalog, za desetak evra možete kupiti (manju ili veću) reprodukciju grafike – bakroreza iz 21. juna 1782, na kojoj je tadašnji monah (i umjetnik) Partenios iz Elasone, nacrtao panoramu manastira Meteora, sa svim stijenama na kojima su u to vrijeme postojali. Grafika se prodaje sa utisnutim velikim pečatom manastira Veliki Meteori, što predstavlja neku vrsta potvrde o tome da je slika kupljena na mjestu na kojem je zaista i nastala.

p6080195

U podnožju stijene na kojoj je smješten manastir Varlam (Vaarlam), nalazi se drveni mostić koji povezuje provaliju između puta i same stijene. Manastir koji je podignut na nešto nižoj i manjoj stijeni, nizbrdo u odnosu na Velike Meteore, drugi je po veličini u kompleksu i djeluje prilično impresivno. Sagrađen je u XVI vijeku i nazvan po prvom monahu koji je na mjestu sadašnjeg manastira izdubio isposničku ćeliju, još u XIV vijeku. U njemu se nalazi mali muzej, kuhinja i prostorije koje su nekada činile bolnicu. Iz male bašte manastira Varlam pruža se predivan pogled na okolni krajolik, pa možda ne bi bilo loše da ga uvrstite u svoju listu posjeta.

 

Preostala dva manastira: Rusanu (Roussanou) i Sveti Nikola (Agios Nikolaos Anapafas), nalaze se na putu – nizbrdici između manastira Svete Trojice i manastira Varlaam, u smjeru ka Kalambaki. Spadaju u dva najmanje posjećena manastira ovog nevelikog gorja.

 

Fotografije i tekst: Ivana Dukčević , Furaj.ba