Safikadin grob: Legenda o nesretnoj ljubavi
Safikadin grob se nalazi u centru grada,u Ulici patrijarha Makarija Sokolovića, između tvrđave Kastel i Ferhat-pašine džamije i podsjeća na legendu koja govori o Safikadi, mladoj i lijepoj Banjalučanki i austrougarskom vojniku koji je čuvao stražu na zidinama Kastela
Foto: Furaj.ba
Ljubav dvoje mladih koji su pripadali drugačijem vjerskom, kulturnom i civilizacijskom krugu bila je teško održiva u taj vakat. Djevojka nije mogla sama izlaziti iz kuće niti se sastajati sa muškarcima a po običaju, budućeg muža birali su njeni roditelji. Njihova ljubav unaprijed je bila osuđena na propast.
Oni su vjerovali u svoju ljubav i nije ih obeshrabrila ni naredba o iznenadnom pokretu austro-ugarske vojske. Planirani bijeg je morao biti odgođen a oni su se zakleli na vječnu ljubav i vjernost do groba.
Uskoro Safikadi stiže vijest o njegovoj pogibiji a nedugo nakon toga vijest da su joj roditelji protiv njene volje pronašli odgovarajućeg muža. Legenda kaže da je Safikada obučena u vjenčanicu odšetala do Tvrđave i stala pred top koji je pucnjem označavao podne. Njeno mrtvo tijelo je palo na mjestu danšnjeg spomenika koji svjedoči o romantičnoj i vječnoj ljubavi
Po drugoj, ništa manje rasprostranjenoj verziji ubio ju je austrijski okupacijski vojnik, jer nije stala na znak “HALT!” (Stoj!), što je izazvalo burne proteste žitelja grada na Vrbasu.
Ipak, u cijeloj priči sporan je top, koji se javlja i u verziji da je pod Kastelom, u borbi s Austrijancima, poginuo Safikadin izabranik. Zašto je sporan top? Jednostavno što s banjalučke tvrdave, koliko je poznato, nikada nije pucnjem iz topa oglašavano podne. Topovi su se oglašavali za vrijeme turske okupacije u svečanim prilikama, ali ni tada tane nije ispaljivano, jer je bilo samo punjenje barutom!
I danas je na Safikadinom grobu mladi, zaljubljeni Banjalučani ostavljaju cvijeće i pale svijeće i to im daje nadu u njihovu vječnu ljubav.
Na osnovu ove legende nastala je opera “Safikada” koja je pripremana šest godina kao regionalni projekat Autor teksta i libreta je publicista Slavko Podgorelac a kompozitor je Muharem Insanić.
http://furaj.ba/dev2/10-razloga-zasto-trebate-posjetiti-banju-luku/
