Kako je nastao somun – priča o poznatom sarajevskom specijalitetu

Somun je postao sinonim za sarajevsku gastronomiju i neizostavan je dio iftara tokom Ramazana. Nema ništa bolje od mirisa svježe pečenog somuna, pogotovo kada se poslužuje sa ćevapima ili u kombinaciji sa nekim od tradicionalnih bosanskih jela.

Foto:Furaj.ba

Kada je Gazi Husrev-beg stigao u Sarajevo 1521. godine, naredio je izgradnju Musafirhane kako bi putnici i namjernici mogli prespavati, te Imareta – narodne kuhinje, kako bi se u njemu mogli hraniti. Imaret je bio tako dobro opremljen da su se u njemu osim siromaha i putnika, počeli hraniti i pripadnici viših slojeva društva, privučeni ukusnim jelima. Čak je i sam Gazi Husrev-beg uživao u domaćim specijalitetima u Imaretu.

Prema riječima Mufida Garibije, arhitekta i poznavaoca historije Sarajeva, Somun je prvi put napravio Gazi Husrev-begov intendant – glavna osoba zadužena za opskrbu vojske. Gazija je svog intendanta zadužio da za potrebe Imareta napravi posebno pecivo koje će biti ukusno, jednostavno i brzo napravljeno. Intendant je iskoristio turski recept uz blago prilagođavanje. Somun je dobio ime po prezimenu turskog porijekla intendanta, a zanimljivu šaru na somunu koja podsjeća na mušebak osmislio je on sam. Intendant je ćurekot stavio zbog preporuke Muhammeda, a. s., koji je istakao da je ljekovit i donosi berićet.

Iako se ne zna tačno zašto, u tradiciji pravljenja somuna od tada do danas, običaj je da ga prave muškarci. Somun se peče manje od dva minuta na 500 stepeni u peći na drva, što mu daje poseban šmek.

Iako je somun prvobitno napravljen za siromašne i putnike, on je ubrzo postao univerzalno poznato pecivo koje su svi uživali, a posebno Gazi Husrev-beg. Od tada je somun postao sarajevski specijalitet, bez kojeg je nemoguće zamisliti iftar ili neka tradicionalna bosanska jela.

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš newsletter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

Skip to content