Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine: Čuvar kulturnog i prirodnog naslijeđa

    Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine: Čuvar kulturnog i prirodnog naslijeđa

    Smješten u srcu Sarajeva, Zemaljski muzej je jedna od omiljenih turističkih atrakcija.

    Autor: Samila Ivković

    Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu i najstarija je muzejska institucija u BiH, osnovana 1. februara 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten postao skučen i nepogodan, 1908. godine se pristupilo izgradnji novog prostora. Jedan od najznačajnijih i najplodnijih arhitekata austrougarskog perioda Karlo Paržik, uradio je projekt za zgradu koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem gdje je smještena Botanička bašta. Ovo je prva zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu. Vanjština Muzeja kao i prostor ispred oplemenjen stećcima, izaziva divljenje i poštovanje svih prolaznika na glavnoj saobraćajnici u centru grada.

    BOGAT FUNDUS NASLIJEĐA

    Posjetite li Zemaljski muzej, imat ćete priliku da kroz brojne eksponate uplovite daleko u prošlost. Tokom 131. godinu postojanja, Muzej je uspio sakupiti bogat fundus kulturnog i nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima: Arheološko, Etnološko, Odjeljenje prirodnih nauka i Konzervacija, u nekoliko različitih zbirki.

    Arheološke zbirke prate sve aspekte života čovjeka (naselja i nastambe, svakodnevni život, privreda, umjetnost, duhovnost, religija itd.), na prostorima Bosne i Hercegovine, od starijeg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka. Predmeti u zbirkama najvećim su dijelom prikupljeni terenskim istraživanjima, a u manjoj mjeri otkupom i poklonima. Pored muzeološke djelatnosti, stručnjaci se bave i naučno istraživačkim radom.

    Ako biste iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Muzeju pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne biste mogli izostaviti primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije. U svijetu postoji nekoliko Hagada, a ono po čemu se naša ističe u odnosu na ostale su iznimno bogate ilustracije, te činjenica da njena priča počinje od postanka svijeta, dok u drugim Hagadama priča počinje izbavljenjem Jevreja iz Egipta.

    Sadržaj Sarajevske Hagade je ispisan krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada se papir još uvijek nije masovno koristio. Ova izuzetna rukopisna knjiga broji ukupno 142 pergamentska lista, od kojih su neki ispisani krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica. Malo je poznata činjenica da Sarajevska Hagada sadrži i dodatak s pjesmama, koji ima veliku važnost za jevrejsku književnost općenito.

    AUTENTIČNE SOBE

    Odjeljenje za etnologiju sakuplja, čuva, izlaže i proučava sve segmente materijalne, duhovne i socijalne kulture naroda BiH. Posjeduje bogat fundus muzejskog materijala, koji je pohranjen i tematski razvrstan u zbirke. Odjeljenje ima jednu stalnu izložbenu postavku koja donosi uvid u stambenu kulturu i uopće kulturu življenja bogatog gradskog stanovništva. Ovdje ćete vidjeti scene iz života, postavljene u šest autentičnih soba koje potječu s kraja 18. i početka 19. vijeka. Na ovom odjeljenju se svake godine nudi i nekoliko drugih tematskih izložbi.

    Po brojnosti svojih zbirki, najveće odjeljenje u okviru Zemaljskog muzeja je Odjeljenje prirodnih nauka koje čine Geološki odsjek, Zoološki odsjek i Botanički odsjek. Procijenjeno je da se ovdje nalazi oko 2 miliona primjeraka minerala, stijena, fosila, biljki, gljiva i životinja, većinom prikupljenih terenskim istraživanjima. Manjim dijelom, dobijeni su razmjenom, poklonima ili otkupom.

    U Muzeju je prije nekoliko godina formirano i Odjeljenje za konzervaciju koje se bavi restauracijom, konzervacijom i zaštitom kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH. Primarna uloga Odjeljenja jeste rad na zaštiti predmeta iz zbirki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

    OAZA MIRISA I LIJEPIH BOJA

    Nađete li se u Muzeju, nezaobilazan dio je i Biblioteka koja je organizovana kao specijalna naučna biblioteka, s oko 300 hiljada svezaka publikacija (knjiga, časopisa, novina). Građa koju posjeduje prikupljana je duže od 100 godina i odnosi se na oblasti arheologije, historije, etnologije, folkloristike, mineralogije, geologije, botanike, zoologije i muzeologije.

    Kada završite s obilaskom svih odjeljenja i Biblioteke, odmoriti se možete u centralnom dijelu Muzeja. Između četiri zgrade smješten je dio koji će vas naprosto oduševiti, a posebno je lijep na proljeće kada oživi priroda pretvarajući ga u oazu mirisa i lijepih boja. Botanički vrt sa svojim živim zbirkama predstavlja jedini spomenik ove vrste u Sarajevu. Osnovan je 1913. godine, a njegov osnivač jeste Karlo Maly, istaknuti botaničar. Botanički vrt posjeduje veoma vrijedan herbarij, te je dom mnogim rijetkim, endemskim i egzotičnim vrstama flore.

    O sadržaju koji nudi Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine moglo bi se još mnogo pisati, no da biste doživjeli veličinu i značaj ove institucije, te vidjeli bogatstvo koje ona krije, naša preporuka je posjeta Muzeju.