Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Tešanj – 10 činjenica koje možda niste znali

Tešanj leži među brdima uz rječicu Tešanjku, krije mnoge zanimljivosti. Nekoliko njih, koje možda niste znali, otkrivamo vam u nastavku.

Općina koja leži među brdima uz rječicu Tešanjku, krije mnoge zanimljivosti. Nekoliko njih, koje možda niste znali, otkrivamo vam u nastavku.

Fotografije: Furaj.ba

#1 NAJUSPJEŠNIJA OPĆINA U BIH

Posljednje dvije godine općina Tešanj je proglašena najuspješnijom lokalnom zajednicom i upravo je ona najbolji primjer uspješne poslovne sredine u BiH. Tešanj, također, predstavlja jednu od općina u Federaciji BiH s najmanjim brojem nezaposlenih osoba.

#2 SVJETSKI PRIZNATE MINERALNE VODE

Tešanj je u svijetu poznat po izvorima najkvalitetnijih mineralnih voda od kojih skoro sve nose najveća svjetska priznanja za kvalitet. Tešanjski kiseljak je proglašen za najbolju mineralnu vodu na svijetu, dok je tešanjska voda Oaza svojevremeno bila i na zvaničnom meniju Bijele kuće. 

#3 USPJEŠNE KOMPANIJE

Ova općina je rasadnik velikih i uspješnih kompanija, koje su već odavno prešle granice Tešnja, ali i Bosne i Hercegovine. Grupacija Hifa-Oil, Prevent FAD, ZEMA d.o.o, AS Group, OAZA, Madi i druge uspješne kompanije, glavni su nosioci privrednog razvoja Tešnja.

#4 TEŠNJAK NA FORBESOVOJ LISTI

Ugledni svjetski magazin Forbes na listu najbogatijih privrednika u Bosni i Hercegovini i regionu, uvrstio je i Tešnjaka Izudina Ahmetlića, vlasnika Hifa-Oil grupacije, koja posluje u naftnom sektoru.

#5 TVRĐAVA KOJA NIKAD NIJE BILA OSVOJENA

Osim uspješnih ljudi i kompanija, Tešanj se može pohvaliti i prirodnim ljepotama, historijskim građevinama i utvrdama. Tešanjska tvrđava Gradina spada među najznačajnija i najveća utvrđenja u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je da Gradina kroz historiju, u vojnom smislu, nikada nije bila osvojena. Čak se i nakon trodnevne opsade austrijske vojske na čelu s Eugenom Savojskim, ova tvrđava oduprla napadima.

#6 SAHAT KULA IZ 17. VIJEKA

Tešanjska sahat kula jedna je od četiri u BiH koje još i danas rade. Izgrađena je u 17. vijeku i visoka 18,5 metara. Sat je ranije pokazivao vrijeme a la turca, metoda mjerenja vremena s kojom se sati počinju odbrojavati od trenutka zalaska Sunca, a ne od ponoći. Današnji sat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča davne 1890. godine.

#7 HISTORIJSKA GRAĐEVINA EMINAGIĆA KONAK

Eminagića konak predstavlja jedan od najstarijih, a ujedno i najljepših objekata stambene arhitekture na području općine Tešanj. Izgrađen je polovinom 19. vijeka u vlasništvu Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca, a u junu 2005. godine ova historijska građevina proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. Konak se sastoji od magaze, prizemnog dijela i sprata.

#8 PRVA POZORIŠNA PREDSTAVA U BIH

U Tešnju je, prije nešto više od 150 godina, lokalni učitelj Stevo Petranović s grupom entuzijasta na improvizovanim pozorišnim daskama izveo prvu predstavu u Bosni i Hercegovini. Igrali su Hebelovu Juditu, a održana je podrumu jedne tešanjske kuće.

#9 MJESTO U KOJEM JE ŽIVIO MUSA ĆAZIM ĆATIĆ

Čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić, rođen je u Odžaku, a se kasnije preselio u Tešanj, gdje je završio medresu, nastavio i okončao život. Iz Tešnja je pokrenuta i inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa Behar i Biser, a prvi urednik Bisera bio je upravo Musa Ćazim Ćatić. Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime, a među njima i tešanjska Gimnazija Musa Ćazim Ćatić.

#10 PRVE ŠKOLSKE INSTITUCIJE

U Tešnju se vrlo rano pojavljuju školske institucije, 1761. godine postojala je Hadži Muhamedova učiteljska škola. Godine 1856. spominju se čak tri medrese, a 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je čak 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833., a franjevačka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog stanovništva.

Autor: Samila Ivković

🍃
Prirodi ste došli u goste. Tretirajte je s poštovanjem. Kad odlazite, ponesite smeće – svoje i tuđe. Neka ljepota ostane…
Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI

Sarajevo – Shop Local
SARAJEVO

Sarajevo – Shop Local

Podržimo domaće majstore i kreativce! Ova lista donosi autentične, ručno rađene proizvode…

Sarajevo – Shop Local
SARAJEVO

Sarajevo – Shop Local

Podržimo domaće majstore i kreativce! Ova lista donosi autentične, ručno rađene proizvode…