U svijetu gdje vrste nestaju desetine puta brže nego ikada ranije, a klimatske promjene razaraju ekosisteme, podsjećanje na važnost biološke raznolikosti nikada nije bilo potrebnije. Međunarodni dan biodiverziteta, koji se svake godine obilježava 22. maja, ustanovili su Ujedinjeni narodi kako bi podigli globalnu svijest o značaju očuvanja života na Zemlji. Datum simbolično obilježava usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti 1992. godine u Rio de Janeiru, a Bosna i Hercegovina je ovu konvenciju ratifikovala 2002.
Konvencija je tada predstavljala prekretnicu u razumijevanju zaštite prirode – više se ne štite samo pojedine vrste, već kompletna mreža života, od gena i organizama do staništa i ekosistema. Danas, kada su klimatske promjene, zagađenje, prekomjerna eksploatacija i urbanizacija glavni uzroci gubitka prirode, ovo načelo postaje temelj održivog razvoja i opstanka čovječanstva.
Biološka raznolikost nije apstraktan pojam. To je raznovrsnost biljaka koje jedemo, životinja koje održavaju lanac ishrane, mikroorganizama koji pročišćavaju vodu i tlo, šuma koje proizvode kiseonik i regulišu klimu. Bez ove raznolikosti, ne bi bilo ni lijekova, ni hrane, ni stabilnog okoliša.
Uprkos tome, izvještaji UN-a pokazuju da je više od milion vrsta na ivici izumiranja, mnoge već tokom narednih decenija. Ciljevi postavljeni za 2010, 2020. i sada za 2030. godinu, koji uključuju smanjenje gubitka vrsta i održivo korištenje prirodnih resursa, još uvijek se ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri.
Bosna i Hercegovina je jedna od najbogatijih evropskih zemalja po pitanju biološke raznolikosti. Zahvaljujući raznovrsnim klimama, kompleksnom reljefu i specifičnoj geološkoj prošlosti, BiH ima nevjerovatnu floru, faunu i fungiu. Visok stepen endemičnih i reliktnih vrsta čini ovaj prostor jedinstvenim u Evropi, ali i posebno osjetljivim.
Šume zauzimaju preko 43% teritorije zemlje, a posebno su dragocjene prirodne prašume poput Perućice, jedne od posljednjih prašuma Evrope. Međutim, one su danas pod sve većim pritiskom ilegalne sječe, požara i klimatskih nepogoda. Osim prirodnog, šume imaju i ogroman kulturni i društveni značaj: pružaju zaštitu, inspiraciju, lijekove, hranu – ali i dom brojnim vrstama.
Očuvanje biodiverziteta nije samo posao naučnika, organizacija i vlada. Svaki pojedinac može dati doprinos: održivim potrošačkim navikama, zaštitom prirodnih staništa, podrškom lokalnim ekološkim inicijativama, edukacijom i širenjem svijesti o značaju prirode.
Na Dan biodiverziteta, ne obilježavamo samo jednu konvenciju – slavimo život u svim njegovim oblicima i podsjećamo se da je svaka vrsta, svako drvo, svaka kap vode – dio nas. A ako izgubimo prirodu, gubimo i sebe.
