Menu
Menu
U našoj državi postoji čak dvanaest prašuma. Neprocjenjivo je to prirodno bogatstvo koje je dom brojnim endemskim biljnim i životinjskim vrstama. Predstavljamo vam 5 najvažnijih.
Perućica
Najpoznatija među prašumama u našoj zemlji je Perućica, smještena na dinarskoj planini s najvišim vrhom BiH od 2.386 m n/v – Magliću. Najvrednija je niska bisera na đerdanu prirodnog blaga Nacionalnog parka Sutjeska, te strogo zaštićen rezervat koji se nalazi na tentativnoj listi UNESCO-a. Duboko u njenim šumama, na rijeci Perućici ukras je prirode, njen geomorfološki spomenik – vodopad Skakavac. Visok je preko 70 metara, čaroban u svom padu. U njenom podnožju smješteno je i Trnovačko jezero – prirodni fenomen u obliku srca. Perućica je samoobnavljajuća prašuma. Odnosno, ako drvo padne, niko ga ne uklanja niti pomjera, nego na mjestu gdje je palo ostaje sve dok ne istruhne.
Janj
Prvo prirodno dobro BiH upisano na prestižnu Listu svjetske baštine UNESCO-a, u okviru proširenja zaštićenog lokaliteta “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, je prašuma Јanj. Ovaj strogi prirodni rezervat smješten je u općini Šipovo. Od površine od 295 hektara izdvojeno je 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke. U širem okruženju nalaze se rijeka Pliva sa Plivskim jezerom,Vrbas, Sana i Janjske otoke – pravo čudo prirode kraškog svijeta. Najbliži urbani centar je grad Šipovo, od koga je prašumski rezervat udalјen 30 km.
Bobija
Jedna od najvećih prašuma u BiH nalazi se na području Grmeča, u sastavu općine Sanski Most, a prostire se na površini višoj od stotinu hektara. U njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. U prašumi Bobija ima stabala koja su starija od 500 godina. U njenoj blizini se nalazi i poznati prirodni fenomen Bobijaško oko.
Ravna Vala
Malo je poznato da padine planine Bjelašnice kriju jedinstvenu prašumu – Ravnu Valu, jedinu u Kantonu Sarajevo. Jedinstvena je to prašuma gdje visina pojedinih stabala doseže i do 40 metara, komadić netaknute prirode u kojoj čovjek nije imao nikakvu, osim naučnu intervenciju. U prašumi Ravna Vala, osim drugih divljih životinja, živi i mrki medvjed koji je je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini, a dom je i brojnim drugim endemskim i reliktnim vrstama. S Bjelašnice kroz prašumu možete prošetati do Igmana. U oba pravca staza je duga 8 km kilometara, i cijelom dužinom pogodna je za porodičnu šetnju sa manjom djecom. Glavne šumske vrste drveta su jela i bukva, ali se javljaju smrča i javor. Također, prisutan je i veliki broj gljiva, među kojima i neke izuzetno rijetke, a registrovano je i 35 vrsta lišajeva.
Plješevica
Na planini Plješevici nadomak Bihaća krije se za koju se pretpostavlja da je stara između 1.000-3.500 godina, a postoje tvrdnje da je stara i do 6.000 godina. Kao i za brojna druga mjesta u BiH, i za plješevičku prašumu vežu se mnoge legende, a jedna od najpoznatijih je da su na jednom mjestu u njoj spaljivane “vještice” i da se zbog toga taj dio zove Vražiji vrt u srednjem vijeku. Većina površine Plješevice na sjevernom i srednjem grebenu pokrivena je gustom šumom bukve i jele, dok se na jugu pretežu travnati pašnjaci. Na njenim gorskim stijenama raste desetak posebnih endema, npr. crveni jaglac, plješivički klinčac i dr. Na bosanskohercegovačkom dijelu prašume postoji i jedan izniman raritet – drvo baljevac čije je stablo staro nekoliko stotina godina. U podnožju Plješevice nalazi se i jedan od najutvrđnijih i najtajnovitijih vojnih aerodroma u Evropi, aerodrom Željava.
Preostale prašume u BiH:
Kišne šume su vitalne za opstanak života na Zemlji. Ne samo da nam pružaju slatku vodu koju pijemo, već apsorbiraju ugljični dioksid, stabiliziraju klimatske obrasce i pružaju dom polovini svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Pa ipak, u posljednjih 40 godina krčenje šuma je iz tropskih prašuma ogoljelo površinu ekvivalentnu veličini Evrope, ili milijardu hektara. Međunarodni dan prašuma obilježava se 14. septembra svake godine koji je prilika za obilježavanje ovog dragocjenog prirodnog resursa poduzimanje radnji za njegovo očuvanje.
