Alexander Wittek jedan je od onih arhitekata koji su izgradili malo, ali dovoljno da se njihov trag u Bosni i Hercegovini nikada ne zametne. Sarajevu je poklonio dva najvažnija simbola – divu među arhitektonskim zdanjima – Vijećnicu i Sebilj, dovoljno da ga u ovom gradu nikada ne zaborave.
Šahovski velemajstor
Wittek je rođen u Sisku, 12. oktobra 1852, gdje je živio do 1870. godine. Hrvatska historija pamti ga kao prvog državnog šahovskog majstora, odnosno velemajstora, pojma koji će se u ovoj strateškoj igri početi koristiti tek kasnije. Kao punoljetni mladić, odselio se u Graz, a zatim i Beč gdje je 1875. godine diplomirao arhitekturu. Iako ga je čekala blistava šahovska karijera, ipak je krenuo sigurnim putem – zaposlio se u državnu službu koja ga je odvela i do mjesta stanovanja u Sarajevo, gdje će se zlatnim slovima upisati u historiju grada.
Sebilj u pseudomarskom stilu
Iako je u Sarajevu nekada postojalo stotine sebilja, danas u gradu postoji samo jedan – na Baščaršiji i nosi epitet simbola grada. Prvobitni sebilj kojeg je izgradio Mehmed-paša Kukavica na ovom mjestu nalazio se nekoliko metara iznad sadašnjeg, no stradao je u požaru. Današnji je izgrađen za vrijeme Austro-Ugarske 1913. godine u pseudomaurskom stilu, pravcu za kojeg je Wittek inspiraciju tražio u Egiptu i Španiji, te koji će obilježiti njegovo stvaranje.
Vijećnica – najznačajnije Wittekovo djelo
U pseudomarskom stilu Wittek je započeo i projekat izgradnje sarajevske Vijećnice 1882. godine, još jednog simbola Sarajeva. Austro-Ugarskoj monarhiji tada je bilo potrebno reprezentativno zdanje kao sjedište gradske uprave, a tek kasnije će je ustupiti Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Wittek je tih godina često odlazio u Kairo da promatra džamiju i medresu Hasana II koja mu je bila uzor pri gradnji. Ipak, završetak izgradnje svog remek-djela nije dočekao. Preminuo je u maju 1894. godine u Grazu od tuberkuloze, no neki izvori su navodili kako je umno obolio zbog nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli Vijećnice, a zatim izvršio samoubistvo. Radove na izgradnji Vijećnice priveo je kraju Ćiril Iveković.
Vijećnica i u Brčkom
Sa Ćirilom Ivekovićem veže ga još jedan projekat – Gradska vijećnica u Brčkom koja je 1892. godine izgrađena prema Wittekovom idejnom, a Ivekovićevim izvođačkim projektom. Oba projekta imaju tlocrt u formi istostraničnog trokuta sa centralnom aulom i ugaonim kulama, a razlikuju se u izboru dekorativno-plastičnih elemenata i rješenja ugaonih kula. Danas je ona zaštićen nacionalni spomenik BiH. Pored Vijećnice, Wittek je ostavio trag u gradu na obali Save i zahvaljujući projektu izgradnje kuće Alijage Kučukalića, poznatog brčanskog trgovca i dobrotvora, koja je također proglašena nacionalnim spomenikom. Danas je u trošnom stanju, a nekada je bila jedno od najvrijednijih ostvarenja izgrađenih u eklektičkom – pseudomaurskom stilu u Bosni i Hercegovini.
