Vodopadi su, kaže direktor JP NP “Una”, Amarildo Mulić, atraktivniji zimi nego ljeti. Nacionalni park možda zimi ne nudi adrenalin kao u ljetnim mjesecima, ali vrijedan je posjete.
Razgovarala: Adisa Bečiragić
Foto: Privatni album
Nacionalni park Una jedini je nacionalni park u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedan od četiri u našoj zemlji. Ukupnom površinom od 19.800 hektara nalazi se na području Grada Bihaća. Operativno je počeo sa radom u maju 2011. godine, a Vlada FBiH ga je tri godine ranije proglasila područjem od posebnog značaja. Na njegovom čelu je Amarildo Mulić, čovjek koji živi svoj posao. Doslovno.
Reklo bi se da je zbog čuvene Unske regate i posjećenosti ljeti, zima vrijeme kada Park miruje. Je li zaista tako?
- Nacionalni park Una posjetiteljima je atraktivan od marta do kraja oktobra, a najposjećeniji ljeti. Intenzitet posjeta zimi je smanjen, ali ima ih i u toj „mrtvoj sezoni“ od novembra do marta. Statistički, ovaj novembar je za 40 posto posjećeniji od najposjećenijeg novembra do sada (novembra prošle godine). Kroz aktivnosti i uključivanje partnera, u okviru ponude koja se pruža, bez obzira da li je to ugostiteljska ili druga uslužna ponuda, stvaramo atraktivno područje za ostvarivanje većih benefita tokom cijele godine. Kada govorimo o uposlenicima, radimo uvijek jer nam je primarni posao zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti područja.
Uslužni kapaciteti zapadnog nivoa
- Zadaća nam je i nadzor, kontrola i monitoring procesa koji se provode u parku kako bismo na najbolji način primjenjivali i ispunjavali obaveze, ali i zakonske norme. Terenska služba, nadzornici i čuvari non-stop su u Parku, koji je zatvoren jedino kada je veliki snijeg ili poplava. Priroda je lijepa tokom cijele godine i sada smo fokusirani na promotivne aktivnosti vezane za posjete NP i tim posjetilačkim zonama u ovom periodu.
Šta gosti mogu vidjeti u Parku tokom zime?
- Sve što vide i ljeti, samo pod snijegom (smijeh). Vodopadi su mnogo atraktivniji zimi nego ljeti. Kada Štrbački buk vide zimi u punom kapacitetu, tu snagu, protok i brzinu vode i te sedrene barijere i kaskade preko kojih se rijeka stropoštava, dobit će posebnu unsku energiju koja daje snagu za borbu i rad u životu. Vidjet će vodopad Milančev buk u Martin Brodu te Kulen Vakuf, kao treću posjetilačku zonu sa uslužnim kapacitetima zapadnog nivoa. Mogu se rekreirati na 200 kilometara obilježenih pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza.
- U periodu oktobar-mart nije moguće ribariti. Oformili smo ribolovne revire, ali sada je vrijeme lovostaja. Ribolovci čekaju mart i sezonu lova potočne pastrmke, a u maju lipljena u revirima na području Parka. Imamo revire za mušičarenje po sistemu ulovi i pusti, ali i klasične revire za tradicionalne načine ribolova, sa različitim ograničenjima. Rafting je vezan za ljetnu sezonu, od kraja aprila i ukoliko jesen bude lijepa poput ove, do kraja oktobra. Sve je više toplih dana u godini, što je rezultat klimatskih promjena. Zime su kraće, snijega je manje. Nadam se da će planine ove godine imati dobru sezonu.
Amarildo Mulić, direktor NP Una
Je li se projekt Odmori u BiH odrazio na poslovanje Parka?
- Mi nemamo informacija od naših ugostitelja i hotelijera jer nismo umreženi na toj osnovi. Ali s obzirom na naše rekordne brojeve posjeta, vjerujem da je utjecao i projekt i kampanja Ministarstva turizma i okoliša FBiH Odmori u BiH. Bio je to zasigurno impuls građanima da uživaju u ljepotama naše zemlje, ali i gastronomiji i kulturi ovdašnjih stanovnika.
Od Parka ste napravili prepoznatljivu destinaciju. Je li kapacitet onoga što NP Una može ponuditi veći od ovoga što nudi trenutno?
- Od uspostave Parka, imamo viziju i pristup koji je profesionalan i domaćinski i kroz komunikaciju sa bitnim sudionicima stvaramo priču koja neće stati. Park je proizvod koji je postao prepoznatljiv brend. Uvijek se može više, ali moramo imati podršku institucija nadležnih za ulaganje, posebno u komunalnu infrastrukturu, a to je lokalna zajednica i kantonalni nivo. Mi smo u FBiH preduzeće od posebnog značaja i Vlada FBiH provodi osnivačka prava nad preduzećem NP Una.
Otkrijmo sunca u sebi
- Trenutno pripremamo urbanističke projekte za određene tačke unutar Parka, gdje je moguća gradnja kapaciteta za ugostiteljske i druge usluge vezano za područja van zone zaštite. Trebat će nam pomoć Vlade FBiH i Grada Bihaća jer je Park stoprocentno na njegovoj teritoriji. Vlada USK bi trebala staviti u prioritete projekte komunalne infrastrukture Parka koji će biti na usluzi posjetiocima, turistima i domaćim stanovnicima čija će se kvaliteta života poboljšati kroz, prije svega, izgradnju pristupnih puteva. Neophodna je regulacija otpadnih voda, premda je u području Parka rijeka Una minimalno onečišćena. S obzirom na broj posjeta planiramo projekte koji će potpuno eliminirati otpadne vode iz domaćinstava, ali i ugostiteljskih objekata. Potrebna je i regulacija odlagališta otpada na području Grada i USK, kao i cestovno povezivanje Kulen Vakuf s Martin Brodom te regulisanje imovinskih odnosa u dijelu puta preko Štrbačkog buka kako bi se osigurala mogućnost za modernizaciju. Tu je još nekoliko trasa i kada to osiguramo moći ćemo uvesti organizirani prevoz unutar Parka kako to imaju svjetski nacionalni parkovi.
Krajišnici su po srdačnosti prepoznatljivi. Prema istraživanjima rađenim zadnjih godina, turisti su postali zahtjevniji i za svoj novac traže više. Može li to „više“ biti ljubaznost?
- Imali smo kampanju Upoznajte ljude sa suncem iznutra. Srdačan smo narod, spremni pomoći i naša je ljubaznost zapadnjacima iznenađujuća. I mi živimo dio globalnih procesa otuđenosti, ali smo zadržali specifičnost i autohtonost u kulturi. Običaj da uslužimo gosta kao da je došao u svoju kuću je prednost koju možemo u nekom razvojnom kontekstu kandidirati kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Moramo autohtonu domaću gastronomiju imati u restoranskim ponudama. Poodavno smo imali radionicu o ruralnom turizmu i pitali smo se kakva bi bila definicija turizma sa aspekta domaćeg stanovnika i sveli smo je na Tvoj svakodnevni život nekom je avantura. Turisti koji dolaze na naša sela i žele upoznati kulturu u svim segmentima, u smislu gastro ponude očekuju da ono što spremate sebi, spremite i njima.
Bihać je jedan od najposjećenijih gradova u BiH i ima predispozicije da zadrži interes turista. Šta mu nedostaje?
- Nedostaje mu više zimskih sadržaja i vizija u smislu razvoja kapaciteta, kada je u pitanju povećanje interesa za ovaj dio zemlje. NP Una je generator razvoja ovog dijela BiH o čemu govori podatak da je Bihać prije uspostave Parka imao četiri veća hotela. Danas ima 40 većih smještajnih jedinica (hotela, motela, etno sela) i preko 500 manjih.
UnaLand – Zemlja vodenih čarolija
- Na uspjehu NP Una došlo je do turističke revolucije. Trebamo brzu realizaciju prioritetnih projekata poput aerodroma u Bihaću, kompleks aerodroma staviti u funkciju turizma. 30 kilometara od Parka Una je svjetski poznati NP Plitvička jezera u Republici Hrvatskoj. Imamo termalne vode neiskorištene u smislu zdravstvenog turizma. UnaLand – Zemlja vodenih čarolija je još jedan veliki projekt čijem se razvoju nadamo. Neće ići lako i brzo, ali će ići.
Koje dijelove Krajine Vi lično volite?
- Volim generalno Bosansku Krajinu, moj rodni Bihać mi je na prvom mjestu, ali nisu mi manje dragi ni Cazin, Bužim i Velika Kladuša. Želim istaknuti posebnost Bosanske Krupe, gradića na Uni sa prekrasnim restoranima i plažama. Nekad su je zvali Mali Pariz i ona postaje fina turistička destinacija. Volim otići na Grmeč, na Plješevicu sa prijateljima i porodicom, idemo u foto safari. Rado odlazim u Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most.
Šta strancima preporučujete da vide u BiH?
- Ovisi o dobu godine i željama. Preporučujem im da krenu od Save prema Neretvi, pa ka Drini. Da vide Banju Luku, Jajce i Travnik. Da ne propuste Tuzlu i Panonsko jezero ni Nacionalni park Kozara. Sarajevo obavezno. Lijepa je BiH, gdje god ih pošaljemo, pogriješiti nećemo.