Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka koji mnogi smatraju plodom budućnosti jer ima mnoga ljekovita svojstva. Prije svega, svježi plodovi imaju najveći kapacitet antioksidanata od ostalih bobičastih plodova.
Aronija je biljka koju je lako prepoznati po nježnim bijelim cvjetovima skupljenim u male grozdove. Listovi su ovalnog oblika, blago nazubljenih rubova i tokom vegetacije tamnozelene boje, dok u jesen poprime upečatljivu, žarko crvenu nijansu. Plodovi sazrijevaju u augustu, tamnocrvene su boje i imaju specifičan okus – slatkast, kiselkast i blago trpak, sličan borovnicama.
Ljekovita svojstva aronije odavno su prepoznata. Ovo voće izuzetno je bogato antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, folnom kiselinom te vitaminima B, C i E. Upravo zahvaljujući visokom udjelu antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i protuupalno.
Posebno se ističe visok sadržaj antocijana, snažnog antioksidansa koji jača imunitet, usporava procese starenja i smanjuje rizik od razvoja malignih oboljenja. Aronija povoljno utiče na rad želuca, potiče funkciju štitnjače te se često preporučuje osobama koje imaju problema s hipotireozom.
Redovnom konzumacijom aronije može se smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, jer doprinosi snižavanju povišenog krvnog pritiska i lošeg holesterola, a istovremeno potiče stvaranje dobrog holesterola. Blagotvorno djeluje i na jetru, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.
Pozitivan učinak ima i na probavni sistem – smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu crijevne sluznice i pomaže kod proljeva. Korisna je i kod upala mokraćnih kanala. Zbog svog sastava, aronija se često koristi i u proizvodima za regulaciju tjelesne težine, jer doprinosi održavanju zdrave linije.
Zanimljivo je i da su istraživanja ruskih naučnika pokazala kako aronija pomaže u izlučivanju teških metala i određenih radioaktivnih tvari iz organizma.
Kako posaditi aroniju
Sadnja aronije nije zahtjevna. Potrebno je iskopati rupu dubine oko 30 do 40 centimetara i širine 30 do 50 centimetara, pri čemu se preporučuje šira jama kako bi se korijen nakon sadnje lakše razvijao. Ako je zemljište tvrdo, zbijeno ili glinasto, dobro ga je poboljšati dodavanjem treseta, humusa ili stajskog gnojiva, čime se postiže rastresitija i kvalitetnija struktura tla. Isto važi i za pjeskovita zemljišta. Što se biljci osiguraju bolji uslovi za rast, to će se ona odužiti bržim razvojem i bogatijim prinosom.
Nakon iskopavanja jame, na dno se preporučuje staviti pregorjeli, odnosno razgrađeni stajski gnoj. Uz njega se može dodati i mala količina ovčije vune, jer je bogata azotom koji korijen aronije može prirodno koristiti tokom rasta. Dovoljno je oko 30 grama ovčije vune za cijeli životni vijek jedne sadnice.
Preko gnojiva se obavezno stavlja sloj zemlje kako korijen, nakon sadnje, ne bi došao u direktan kontakt s gnojivom. Zemlju koja ostane pored jame potrebno je dobro usitniti i prozračiti, čime se obogaćuje kisikom. Prilikom zatrpavanja sadnice, preporučuje se miješanje te zemlje sa stajskim gnojivom u omjeru otprilike jedne četvrtine do jedne trećine.
Aronija je izuzetno otporna biljka i dobro podnosi niske temperature, zbog čega bez problema uspijeva u našim klimatskim uslovima. Plodovi ostaju na biljci, ne opadaju i ne kvare se, pa se berba može produžiti i do dva mjeseca.
Zahvaljujući visokoj otpornosti na štetočine, aronija ne zahtijeva upotrebu pesticida i često se smatra potpuno ekološkom biljkom. Uspijeva na gotovo svim vrstama tla, ali ne podnosi dugotrajnu sušu.
Sadnice aronije dostupne su u većini poljoprivrednih apoteka i rasadnika. Plodove je najbolje konzumirati svježe, jer se kuhanjem gubi dio njihovih ljekovitih svojstava. Mogu se i sušiti, što omogućava njihovu upotrebu tokom zimskih mjeseci.
Aronija se koristi u pripremi raznih salata, kolača, džemova i kompota, a u nastavku članka donosimo nekoliko zanimljivih recepata.
Džem od aronije
Sastojci:
750 dl vode
3000 ml bobica aronije
125 ml soka od svježeg limuna
1750 ml šećera
0,5 dl pektina
Priprema:
Operite i osušite bobice aronije. Stavite u posudu i dodajte 750 ml vode, a zatim kuhajte dok voda ne prokuha, a nakon toga pokrijte i kuhajte na laganoj vatri još 15 minuta. Kada su skuhane izgnječite ih viljuškom i ocijedite sok, a ostatak ostavite da se osuši, pa kasnije možete da ga koristite za čaj. Sok stavite u posudu, dodajte sok od limuna i pektin i smjesu kuhajte uz stalno miješanje dok voda ne prokuha, a zatim dodajte šećer i kuhajte dok voda ne prokuha. Vodite računa da smjesu stalno miješate. Kada je voda prokuhala kuhajte još dvije minute. Sklonite sa vatre i ulijte u vruće tegle i poklopite ih.
Salata od aronije i špinata
Sastojci:
- 2 žlice jabučnog octa
- 1 avokado
- 125 ml nasjeckanog krastavca
- 125 ml bobica aronije
- 2 žlice soka od jabuke
- 2 čajne žličice aronije
- 1 čajna žličica soli
- 1/8 čajne žličice meda
- 1 češanj češnjaka
- 125 ml maslinovog ulja
- 1 svežanj listova špinata
- 125 ml usitnjenih mrkvi
Priprema:
U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.
Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i 2 čajne žličice bobica aronije.
Sirup od aronije
Sastojci:
1 kg aronije
600 grama šećera
Priprema:
Bobice aronije operite, ocijedite i zgnječite. Dodajte 200 grama šećera, promiješajte i ostavite da stoji na hladnom mjestu 24 sata. Sutradan ocijedite sok od voća, dodajte ostatak šećera i zagrijavajte mješajući. Kuhajte pet minuta i nakon toga sok odmah uspite u boce i zatvorite.
Čaj od aronije
Sastojci:
500 ml vode
250 ml bobica aronije
2 vrećice čaja od naranče ili nekog čaja po vašem izboru.
Priprema:
Stavite vodu da prokuha, ali prije nego počne da ključa, smanjite vatru i dodajte vrećice čaja i bobice aronije. Kuhajte četiri minute. Izvadite vrećice i u blenderu izmiksajte smjesu kako bi se bobice usitnile. Procijedite čaj i služite ga po želji, toplog ili hladnog.
Muffini s borovnicom i aronijom
Sastojci:
125 ml maslaca
300 ml šećera
½ čajne kašike soli
2 jaja
500 ml brašna
2 čajne kašike sode bikarbone
125 ml kiselog vrhnja
250 ml borovnice
250 ml bobica aronije
Priprema:
Zamijesite maslac, šećer i so tako da dobijete meku strukturu. Umutite jaja. Posebno pomiješajte 440 ml brašna sa sodom bikarbonom i dodajte kiselo vrhnje i lagano zamijesite sa smjesom maslaca, šećera i soli, te dodajte jaja. Izgnječite 60 ml borovnica i 60 ml bobica aronije i umijesite u smjesu, a ostatak pomiješajte sa ostatkom brašna, pa sve to zajedno umijesite u već pomiješanu smjesu. Pecite na 190 stepeni oko 30 minuta. Po želji pospite šećerom u prahu.
