Iako mnogi misle da je to nemoguće, jedna od najljepših pojava u prirodi – aurora borealis snimljena je na nebu iznad Bosne i Hercegovine večeras.
Aurora borealis je svjetlosna pojava najčešće vidljiva u polarnim krajevima, a što je udaljenost od magnetskih polova veća, to se pojavljuje rjeđe. Ipak, iako zvuči neočekivano, i ranije se pojavljivala u našoj zemlji, a o njenoj pojavi nad nebom iznad Sarajeva je više puta pisao i tumačio je i Mula Mustafa Bašeskija u svom “Ljetopisu”.
Prvi koji su ostavili zabilješke o ovoj pojavi bili su bosanski franjevci.
Fra Nikola Lašvanin u svom Ljetopisu u godini 1739. zabilježio je između ostaloga i sljedeće: „Na 28. marča uvečer, uoči Uskrsa. Ima u Fojnici golemo vrilo (zove se Šćona), i ovu vodu tko pije, govore da od nje gušavi, koje proteče kakono krvavo i po njemu se ufati kakono krvav skorup. I ne mogaše ga ljudi pit za niko vrime. I premda biše tada vrime kiševito, sa svim tim rika što teče iz planine bijaše bistra, a što vrilo teče iz litice, teče veoma mutno. Istoga miseca i godišta, sutradan uvečer, u niko doba noći, od sivera ukaza se nebo veoma krvavo na ti način da tko god vidi, začudi se.“
“Rezultat je to jake solarne oluje koja je u toku. Inače aurora borealis zabilježena je i u većem dijelu Slovenije, Hrvatske, Mađarske…”, napisali su iz Bhmeteo.ba dijeleći sliku polarne svjetlosti na nebu iznad Bosanskog Novog, a društvenim mrežama dijele se i fotografije neba iznad Teočaka i Viteza.
“Posmatrana sa područja bližeg Zemljinim polovima, polarna je svjetlost uglavnom žutozelene, a s manjih geografskih širina, crvene boje. Do razlike u boji dolazi zbog različitih gustoća zraka na različitim visinama u atmosferi. Na velikim visinama, gdje je atmosfera rijetka, sudari su među molekulama zraka rijetki i kisik dvije minute nakon pobuđenja emitira crvenu svjetlost”, pojasnio je poznati bh. metereolog Nedim Sladić.