Menu
Menu
Pješčane plaže, hinduistički hramovi, tradicionalni plesovi, rižine terase, velike kornjače, Luwak kafa, batik umjetnost i kreativni radovi lokalnih zanatlija samo su dio priče o omiljenom otoku Baliju, smještenom između otoka Jave i Lomboka, na prijelazu iz Indijskog u Tihi okean. Bali
Tekst i fotografije: Elma Zećo i Emira Azganović
Bali je top turistička destinacija u Indoneziji. Mjesečno ga posjeti između 500.000 i 700.000 ljudi, dok u visokoj sezoni i za praznike ove brojke mogu biti uduplane.
Otok hramova
Dom je to četiri miliona ljudi i mjesto hinduizma i hinduističke kulture. Svuda se osjeti religioznost hindusa, koji se mole bogu tri puta dnevno prinoseći cvjetne aranžmane i paleći mirisne štapiće ostavljajući ih ispred kuća, dućana, firmi, ugostiteljskih objekata… Stiče se dojam da stanovništvo Balija, gdje su se prvi hindusi doselili 100 godina prije nove ere, nije nimalo opterećeno materijalnim stvarima. Okrenuti duhovnosti i tradiciji praktikovanja vjere, oni vole ulagati u svoje važne rituale. Naprimjer, jedan cvjetni aranžman za jednu dnevnu molitvu košta 20.000 rupija, odnosno 1.28 EUR, što znači da jedna porodica mjesečno potroši samo na ovaj ritual otprilike 1.860.000 IDR, odnosno 119,27 EUR.
Bali je otok magičnih hramova. Ekipa magazina Furaj.ba posjetila je njih šest: Tanah Lot, Batu Bolong, Goa Gajah, Tirta Empul, Luhur Uluwatu i Batubulan. Prva dva nalaze se u neposrednoj blizini. Najprije vas na desnoj strani – izdignut iznad Indijskog okeana – dočekuje Batu Bolong, izgrađen u 14. vijeku na plaži Segara Batu Bolong u selu Canggu. Za hinduse je ovaj hram mjesto pročišćenja i rado dolaze moliti se za blagoslove.
Nadomak njega, kratkom šetnjom stiže se do jedne od najvažnijih balinežanskih ikona, drevnog svetišta Tanah Lot, što doslovno znači zemlja nasred mora. Zahvaljujući morskim mijenama plimi i oseki, uslijed povlačenja vode, što obično traje do iza 12 sati, vjernici, gosti, turisti mogu sići u podnožje hrama, te, ukoliko su primili blagoslov, proći kroz ogradu i popeti se uz njegove stepenice na lijevoj strani. Blagoslove daju sveštenici svim ljudima koji priđu maloj spilji u kojoj se nalazi izvor slatke vode, koja se smatra svetom: nakon što se napila ili isprala usta vodom, kosa osobe koja je pristupila obredu bit će pomazana mirisnom vodom, dok će joj na koncu biti utisnuta riža na čelo i stavljen prelijepi frangipani cvijet.
Preko puta, u stijeni na kopnu, nalazi se još jedna spilja – Ular Suci – u kojoj živi zmija koja donosi sreću. Ona ima svog čuvara, uz čiju pratnju je zainteresovani mogu pomaziti i čak zaželjeti želju.
Vrelo svete vode
Među najstarijim hramovima na Baliju je Goa Gajah, svetište izgrađeno još u 9. vijeku. Pažnju plijeni kupalište sa ženskim kamenim figurama koje simboliziraju sedam indijskih rijeka, kao i Slonovska pećina, čiji ulaz krasi reljef s različitim kreaturama pa i demonima. Najveća figura na reljefu smatrana je slonom, zbog toga naziv Slonovska pećina. Do njene unutrašnjosti vodi ne previše širok put većim dijelom obavijen mrakom, a onda se otvara veća prostorija koja služi za meditaciju.
Još zanimljiviji hram je u centralnom dijelu Balija smješteni hram Tirta Empul, koji vrvi od posjetilaca. Prema značenju njegovog naziva – Vrelo svete vode, najatraktivniji dio predstavlja upravo vrelo u koje voda stiže iz svetog vrta – Taman suci. Nalazi se u središnjem dijelu s 13 izliva ispod kojih se, s lijeva na desno, hindusi mole i kupaju. No, obrednom pranju čija je svrha pročišćenje pristupaju i pripadnici drugih vjera, svjedočeći nevjerovatnoj pozitivnoj energiji koja se širi hramom.
Plesovi u hramovima
U nekim hramovima Balija izvode se tradicionalni plesovi. Zbog predstave Barong igra, koja dočarava vječnu borbu između dobrih i zlih duhova, turisti dolaze u hram Batubulan. Barong, mitološka životinja, predstavlja dobro, a mitološka zvijer Rangda ono loše. Zahtjevna predstava u pet činova traje sat vremena i izvodi se ujutro kako bi se izbjegle velike vrućine.
Za razliku od drugih tradicionalnih plesova, Kecak ne prate nikakvi muzički instrumenti. Umjesto toga, veliki hor bosih muškaraca imitira različite instrumente, krećući se pod utjecajem ritma. Kecak je adaptacija drevne ritualne ceremonije Sanghyang, koja je održavana kako bi se selo pročistilo u naletu epidemije. U ovoj ceremoniji dvije mlade djevojke bi pale u trans i komunicirale s duhovima kako bi saznale uzrok i lijek.
Za vrijeme boravka našeg tima u hramu Luhur Uluwatu, večernja predstava je bila toliko posjećena da su gosti morali sjedati i na podijum namijenjen isključivo izvođačima Kecak plesa. Čarka, čarka, čarka…, prolamalo se hramom. Muzička drama praćena je s velikom pažnjom, ali i učešćem gostiju iz publike koji su rado izlazili na poziv. Pod dojmom, po završetku predstave uslijedili su brojni selfieji, pojedinačne i grupne fotografije za dugo sjećanje fantastične noći.
Kada krenete u posjetu bilo kojem hramu, obucite se pristojno. Odjeća bi trebala prekrivati ramena i tijelo do ispod koljena. Moguće je da određeni hramovi imaju dodatna pravila, pa ćete se bez obzira na vašu privatnu garderobu ogrnuti velikim šalom, koji se naziva Sarung Bali, staviti platneni pojas u boji, ili, ukoliko ste žena, svezati kosu. Također, za vrijeme ciklusa žene ne bi trebale ulaziti u hramove.
Otok kornjača
Polusatnom vožnjom malim brodom stiže se do Otoka kornjača. Stanište je to velikih kornjača od kojih se znatan broj može vidjeti u Parku kornjača, gdje su izdvojene kako bi se njihova vrsta zaštitila. Dok su prinove sićušne, svega možda šest do sedam centimetara duge, odrasle kornjače su giganti s težinom i do 60 kilograma.
Šoping
Legian ulica smatra se srcem Balija. Upravo tu ćete vidjeti najveći broj dućana, mada njih ne manjka ni u drugim dijelovima otoka. Osim toga, posjećujući vjerske i kulturne znamenitosti nerijetko ćete nailaziti na pijace gdje trgovci prodaju različite umjetnine. To mogu biti šalevi rađeni batik tehnikom, muzički instrumenti, foto albumi od bambusa, maske, dekorativni predmeti, suveniri… Cijene su razumne, a osim toga moguće se cjenkati. Odete li na Bali, svakako potražite veliku trgovačku radnju Krisna, jer su tu cijene izuzetno povoljne, a uz garderobu, torbe, razne asesoare i kućne detalje, možete naći i kvalitetnu kozmetiku za tijelo.
Luwak kafa
Na Baliju živi životinja Luwak, koja po danu spava, dok je po noći aktivna. Najskuplja kafa dobila je naziv po njoj. Ustvari, u čemu se ogleda njihova veza? Naime, životinjici koja živi poput ljubimaca u Evropi, daje se kafa u zrnu. Poslije procesa pražnjenja kafa se šalje na dalju detaljnu obradu, te se između ostalog tuca. Kada je spremna za konzumaciju, cijena jedne šoljice ove kafe iznosi oko 3,5 EUR.
Mnoštvo motora na ulicama
Bali nema javni gradski prijevoz. Osim privatnih automobila i taksija, na ulicama se također može vidjeti ogroman broj skutera, koje Balinežani masovno koriste. Time izbjegavaju gužve i brže stižu na željenu destinaciju.
Na poziv Ambasade Republike Indonezije u BiH ekipa magazina Furaj.ba provela je deset dinamičnih i nezaboravnih dana u ovoj velikoj zemlji posjećujući njenu top turističku destinaciju Bali, na njemu inspirativne stare hinduističke hramove, popularni Labuan Bajo, Flores more s jedinstvenim zalascima sunca, Nacionalni park “Komodo”, te biznis centar Džakartu osjetivši različite dimenzije ove metropole
Zato što jedan članak nije dovoljan….
NAŠ SUSRET SA KOMODO ZMAJEVIMA
