Baščaršija, travnički sir, tuzlanska so i kanjon Vrbasa: Kako brendirati BiH?

“BiH je u svijetu bez sumnje najprepoznatljivija po ratu. O tome uostalom svjedoči činjenica kako je rat u Bosni postao gotovo filmski stereotip. Tako će biti, kažu teoretičari imidža države, sve dok BiH ne ispriča neku atraktivniju priču o sebi ili s rata preusmjeri pažnju na kvalitete i prednosti zemlje kroz neki značajniji međunarodni događaj. Šta je to što bi moglo simbolizirati savremeni identitet BiH i što bi se pojavilo u mislima jednog stranca na spomen ove države, a da nije rat”, pitao je Skoko.

Skoko smatra da su to mentalitet ljudi, gostoljubivost i otvorenost, prirodne ljepote i prirodna raznolikost, multikulturalnost, susret različitih vjera i kultura, geografski položaj, bogata i neiskorištena kulturna baština, turistički potencijali i atrakcije i dobro okruženje.

Među najveće prirodne atrakcije su uvršteni, između ostalih, nacionalni parkovi Kozara, Sutjeskai Una, prašuma Perućica, Neretva i njen kanjon, vodopadi u Martin Brodu, kanjon Tare, izvor Bune, vrelo Bosne, kanjon Vrbasa, Vlašić i Zelengora, Bjelašnica, Igman i Jahorina, Livanjsko polja i divlji konji, bh. banje. Mostar, Baščaršija, banjalučka tvrđava Kastel, Jajce, Radimlja kod Stoca, Titova pećina, Potočari – samo su neke od istorijskih lokacija u BiH, koje bi, smatra Skoko, trebalo dodatno promovisati i zaštititi.

Na spisku kulturnih ustanova su sarajevska Vijećnica, Zemaljski muzej, Katedrala u Sarajevu,Saborna pravoslavna crkva u Sarajevu, banjalučki Hram Hrista Spasitelja, Stari most u Mostaru, Hadži-Alijina džamija u Počitelju, Višegradski most, Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci,Gospino svetište u Međugorju, manastir Žitomislić, atomsko sklonište kod Konjica. Na gastronomskoj mapi nalaze se loza i šljivovica, pite, ćevapi, travnički sir, suhe šljive, tuzlanska so, smokve i grožđe, pršut.