Biljke koje stoljećima krase zidine kraljevskog Srebrenika i planinu Majevicu
Udruženje građa „Eko Mreža“ iz Srebrenika od maja 2018. godine provodi istraživanje flore i faune planine Majevice.
Tokom svog istraživanja na širem području planine Majevice području zabilježili su dvije endemske vrste za područje Bosne i Hercegovine i balkanskog poluostrva: bosansku zvončiku i Gregersenova mlječiku, kao i niz ugroženih ili nedovoljno poznatih vrsta: širokolisnu veprinu, Skopolijev strupnik, sibirski zvončić, uspravni čistac, piramidalnu vratiželju, bijelu naglavicu, Hermanijevu urodicu i rutavu slezenicu. Tu su još i: božikovina, dlakava češljugovina, zlatni ljiljan i oštrolisna veprina, koja je i jedina vrsta koja se nalazi u okviru Aneksa V, Direktive o staništima. Što je ukupno četrnaest endemičnih, rijetkih ili ugroženih vrsta različitog stepena ugroženosti. Također, tokom istraživanja evidentirali su i prisustvo 25 taksona alohtonih vrsta, od čega devet spada u kategoriju invazivnih. Prvi put su za područje Bosne i Hercegovine zabilježene i biljne vrste Sison amomum (lokalitet Starog grada Srebrenika) i Amaranthus tuberculatus Dokanj-Majevica i Stari grad), kao i Gregersenova mlječika, prvi put zabilježena za područje Majevice, jer se inače javlja na serpentinima, koji nisu zastupljeni u tolikoj mjeri na ovoj planini.
Staništa panonskog hrastića medunca i rupikolno krečnjačkih ili bazifilnih travnjaka obilježena su zvjezdicom,š to znači da su prioritetna staništa, koja je potrebno adekvatno zaštititi, a sam lokalitet zaštite u okviru planine Majevice i uvrstiti u mrežu NATURA 2000 za Bosnu i Hercegovinu.
U budućnosti su potrebna veća i obimnija istraživanja planine Majevice, smatraju iz ovog Udruženja, na entitetskom ili državnom nivou s obzirom na to da ovo područje pripada dvama entitetima i Distriktu Brčko, jer postoje jasne indicije da bi se na širem lokalitetu mogle zabilježiti i još mnoge zanimljive i rijetke biljne i životinjske vrste, kao i tipovi staništa što bi pomoglo da se širi lokalitet uvrsti u mrežu NATURA 2000. Poseban osvrt je na Stari grad Srebrenik –kao potencijalni zaštićeni pejzaža ili spomenik prirode uz primjetnu kulturno – historijsku vrijednost. Zbog visokog stepena biodiverziteta, zastupljenosti prioritetnih staništa, te ambijentalne sredine, čije okolne zidine stotinama godinama krasi stenoendem bosanska zvončika, je specifikum ovog lokaliteta u srcu Majevice.
Što se tiče lovne divljači, tokom istraživanja zabilježeno je 5 vrsta krupnih sisara: divlja svinja, srna, lisica, obični zec, divlja mačka, kao i vrsta fazana. Detaljnijim istraživanjem na ovom regionu postoje indicije za postojanje većeg broja ptica i drugih vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih su vjerovatno neke i endemične i rijetke vrste. Također postojanje i pećina na ovom regionu je preduslov da se vjerovatno tamo nalazi i određen broj šišmiša, sa veliko vjerovatnoćom da su neki i ugrožene vrste. Periodična pojava i medvjeda kao zaštićene vrste, koji se nalazi u okviru Aneksa II I V Direktive o staništima
Na drugoj fazi projekta projektni i stručni tim činili su: Aldin Hodžić – projekt koordinator, Mensur Zukić – projekt asistent i saradnik za oblast flore, Nermina Sarajlić – saradnik za oblast flore, Šemso Šarić – saradnik za oblast flore i fotograf, Adnan Medić – saradnik za kartiranje i lovnu divljač, te Almir Buljubašić – koordinator ispred JP „Šume TK d.d.d Kladanj (Š.G. „Majevičko“ Srebrenik). Podaci dobijeni istraživanjem će poslužiti u svrhu proširenja Natura 2000 mreže za Bosnu i Hercegovinu. Prvu i drugu fazu je finansirao Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, uz sufinansiranje grada Srebrenika i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona a partneri su: JP „Šume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj – ŠG „Majevičko“ Srebrenik, Lovačko društvo „Majevica“ Srebrenik.
S. Hodžić, Furaj.ba
