Rudarski gradić Breza, smješten u Zeničko-dobojskom kantonu, pored Ilijaša i Vareša, već stotinu godina baštini rudarsku tradiciju. I to je prva asocijacija neupućenima na spomen gradića kojeg je rudnik othranio, no njegova historija je dalekosežnija i počinje mnogo prije.
Područje Breze naseljeno je još od antičkog doba, o čemu svjedoče pisani dokumenti u kojima se Breza pod imenom Hedum Kastelum (naseljena tvrđava) spominje još od 2. stoljeća naše ere. Za vrijeme ilirskog doba naseljavalo je veoma militantno pleme Desidiata, a o tom periodu svjedoče historijski spomenici poput kasnoantičke bazilike na Crkvini koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, te dvije crkve iz 5. stoljeća.
Arheološki stručnjaci smatraju da je Breza najbogatije arheološko područje u BiH koje je nedovoljno istraženo i uređeno.
Tek u prošlom stoljeću, 1930. godine, tadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu dr. Gregor Čremošnik, otkopao je ovo pravo bogatstvo nacionalne historije, dugo 27, a široko 19 metara. Na ruševinama bazilike stajao je rimski natpis „Ulpije Prokule iz Breze“ u kome se još spominje Desitiatium, prvak ilirskog plemena Desidiata koje je ovdje živjelo.
Njen nastanak okvirno se može datirati u VI vijek, odnosno od 536. godine, kada su Panonija i Dalmacija pripale Istočnorimskom carstvu, a najkasnije do 614. godine kada je u ovim krajevima, s padom Salone, propala vlast Bizanta. Postoje pretpostavke i da je bazilika nastala u vrijeme vladavine rimskog cara Justinijana (527-565) ili nekog od njegovih neposrednih nasljednika.
Stradala je u požaru, za vrijeme ratnog sukoba u tim davnim vremenima, možda u provali Avara i Slavena krajem VI ili početkom VII vijeka, jer je na njenom prostoru otkriven grob pronađen bronzani umbo štita, bizantijski rad datiran u VI vijek. Danas tek podsjeća svojom jedinstvenom ljepotom da je Breza naseljena otkako je svijeta i vijeka.
Na području Breze nalaze se još dvije bazilike, jedna je udaljena 200 metara od ove, na drugoj strani rijeke Stavnje u mjestu Srh ili Srđ, koja je možda bila posvećena svetom Sergiju, a treća se nalazi uz samu rijeku, udaljena oko dva kilometra, na području općine Vareš.
U Brezi se, osim Bazilike, mogu vidjeti i spomenici iz drugih doba koja su prohujala dolinom rijeke Stavnje. Breza ima čak dvanaest nekropola stećaka što je svrstava među područja sa najgušće raspoređenim stećcima u okruženju, a među njima je najpoznatiji onaj na izletištu Hrasno. Gradić baštini i vrijednosti multikulturalizma, pa su tu nedaleko jedna od druge i dvije džamije – Stara džamija, skoro restaurirana, i jedna od najstarijih u BiH – ona u Podgori, pravoslavna i katolička crkva, a iz novijeg doba i sahat-kula koja krasi centar grada. Izvan grada se nalazi još i arheološki lokalitet Gradac o kojem historija mnogo toga pamti, a sa njega se danas pruža prekrasan pogled na Brezu, Ilijaš i okolinu.
S početka austrougarskog doba, Brezu je naseljavalo tek dvadesetak kuća, no nakon otvaranja rudnika grad će doživjeti ekspanziju. U njega su se, prema zapisima iz ljetopisa katoličke župe Breza, doseljavali iz rudarskih mjesta čiji su rudnici već zakazivali poput Kreševa i Fojnice, onih sa rudarskim iskustvom, ali i onih iz raznih dijelova Austro-Ugarske monarhije, koji su željeli doprinijeti vođenju rudnika.
Dok ste u gradu, ništa ne podsjeća da se u blizini nalazi “prljavi” rudnik, osim nekadašnjeg rudarskog doma kojeg su podigli vrijedni rudari 1934. godine i vagoneta. Cvijeće, zelenilo i neka umirujuća ljepota koja seže dokle i pogled.
Gdje god pogledate, nešto se radi, što vas podsjeća da je Breza grad vrijednih ljudi poput rudara Alije Sirotanovića. Priču o njemu znaju i veliki i mali. Ovaj rudar iz Trtorića kod Breze, udarnik i junak socijalističkog rada, poznat je po tome što je oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Njegovo obično ime i simbolično prezime zapamtila je cijela bivša SFRJ po legendi koja je navodno tačna. Naime, kada je Alija Sirotanović te davne 1949. godine sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253-ja kolica), prebacio je normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Alekseja Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja. Sve su novine bivše zemlje pisale o tome, pa kada ga je Josip Broz Tito sreo i upitao šta bi želio kao nagradu za svoj višedecenijski udarnički rad, rekao kako bi volio da imaju – veće lopate! Njegovo ime bilo je i na novčanicama jugoslovenskih dinara, a rekord mu je oborio kolega iz Breze Nikola Škobić samo nekoliko dana kasnije, za 14 tona.
Danas ulica u rodnom mu selu nosi njegovo ime, a ovjekovječila ga je za sva vremena kultna sarajevska grupa Zabranjeno Pušenje u pjesmi “Srce, ruka i lopata”.
Breza više od 115 godina baštini tradiciju rudarstva, no ima mnoštvo potencijala za razvoj turizma. Uz bogatstvo vode, kulturno-historijsko naslijeđe, tu su i reprezentativni ugostiteljski i sportsko-rekreativni objekti na kojima bi Brezi pozavidjeli mnogi gradovi naše zemlje.
Među stanovnicima je omiljeni ranč Behar, oaza mira na samo nekoliko minuta (2 kilometra) vožnje iz Breze prema Varešu. Kada s glavne ceste siđete na lijevu stranu prema ranču, iznenadit ćete se ljepotom.
Mjesto je to za sve uzraste. Mališani će odmah s ulaza zamijetiti dječiji kutak i vjerovatno ih nećete vidjeti ostatak dana, a odrasli će samo čuti žubor rijeke Stavnje i samo ćete poželjeti sjesti u šadrvane, uživati u raskošnom zelenilu i vazduhu oplemenjenom čistim kiseonikom, vodonikom i negativnim jonima što je preporučljivo za osobe koje imaju respiratorne i srčane probleme.
Ranč može biti polazna tačka za šetnju kroz uređene šumske staze, za branje trava ili gljiva, ili za one odvažnije – jednu adrenalinsku, a svoje mjesto naći će i ribolovci jer je Stavnja poribljena pastrmkom, koju možete i probati na ranču.
Ako niste ljubitelj riblje, već prave bosanske kuhinje, roštilja ili čak turskog pidea, na ranču zaista možete probati vrhunske gurmanske specijalitete, domaću kahvu, limunadu i sokove.
Uz rijeku Stavnju prema Varešu nalazi se nekoliko mjesta za izlet sa postavljenim drvenim mobilijarom i uređenim prilazima, te još jedan luksuzni ranč kojeg možete posjetiti. Nadomak Breze je i izletište Hrasno koje je omiljeno među stanovnicima.
