Menu
Menu
Biografija Zorana Puljića, direktora Fondacije Mozaik, čita se s velikim poštovanjem. Dobitnik prestižne nagrade Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom gradu Davosu – društveni poduzetnik za regiju Centralne i Istočne Evrope, svoje znanje sticao je u različitim obrazovnim ustanovama, među kojima su Harvard Business School Boston, Harvard Kennedy School Boston, INSEAD Business School Pariz, alumni je privatnog istraživačkog sveučilišta Duke University, koji se nalaziu američkom gradu Durhamu, a posjeduje također MA certifikat javnogistraživačkog univerziteta u Londonu – London Metropolitan University te Executive MBA diplomu s Cotrugli Business School Zagreb.
“Uveo sam nekoliko promjena kako bih smanjio svoj ekološki otisak. To uključuje korištenje energetski efikasnih uređaja, recikliranje otpada, smanjenje potrošnje vode, korištenje električnog skutera umjesto automobila kad god je to moguće, te podršku lokalnim proizvodima i održivim brendovima”
Za Core Connect govori o radu svog najvećeg životnog projekta – Fondacije Mozaik, jedne od najinovativnijih fondacija u Jugoistočnoj Evropi.
Ideje s velikim potencijalom rasta i impakta
Najnovija inicijativa Fondacije Mozaik – Tech 4 Impact Fond fokusirana je na startupe koji razvijaju ili koriste najmodernije tehnologije, poput umjetne inteligencije, robotike i IoT-a, za rješavanje nekih od globalnih izazova obuhvaćenih UN ciljevima održivog razvoja. Kako je nastala ideja za njega?
U posljednjih pet godina smo kroz različite programe zajedno s našim partnerima podržali preko 2.000 mladih u razvijanju njihovih poslovnih modela. S vlasničkim udjelom smo uložili u 100 impakt biznisa (d.o.o.), od kojih je 71% preživjelo nakon prve godine poslovanja. U startup ekosistem u našoj zemlji uložili smo više od 3 miliona KM.
Tech4Impact.Fund predstavlja nadogradnju naših ranijih napora i uključuje mnogobrojne ranije naučene lekcije. Iskustvo je pokazalo da najmodernije tehnologije, poput umjetne inteligencije i robotike, možemo iskoristiti za rješavanje globalnih izazova, usklađujući se s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i ESG standardima za kompanije.
Tech4Impact.Fund za mlade predstavlja priliku i pristup rizičnom kapitalu u najranijim fazama razvoja startupa. Danas mogu pronaći različite prilike u vidu grantova i manjih investicija, ali malo je ko spreman uložiti veća, značajnija sredstva u startupe i otvoriti vrata širem ekosistemu partnera, kupaca i investitora u BiH i vani.
Fond raspolaže s četiri miliona KM, a nedavno je otvoren i konkurs za prijavu bh. poduzetnika. U kojim industrijama vidite poseban potencijal u BiH?
Fond je kreiran za mlade u BiH i dijaspori, koji imaju ideje ili startupe s velikim potencijalom rasta i impakta, odnosno, globalnu skalabilnost. Četvrta industrijska revolucija nudi prilike da uz podršku tehnologije mnoge stvari radimo pametnije i produktivnije, a s ciljem da naše firme budu konkurentne na tržištu. Odredili smo osam primarnih oblasti u okviru kojih očekujemo nove startup ideje, ili dodatni razvoj proizvoda/usluga već registrovanih startupa: CleanTech i obnovljivi izvori energije, AgriTech i precizna poljoprivreda, FinTech finansijska inkluzija, WasteTech i cirkularna ekonomija, PropTech i održiva gradnja, HealthTech i telemedicina, Smart mobilnost i transportna rješenja i EdTech za digitalno učenje.
Koji su investitori pokazali najviše interesovanja za Tech 4 Impact Fond?
Tech4Impact.Fund traži koinvestitore, koji dijele naše vrijednosti i žele da investiraju u tehnološke startup biznise s velikim potencijalom rasta i pozitivnog društvenog impakta. Zapravo, one koje zanimaju oblasti ulaganja koje smo ranije spomenuli. Naša trenutna mreža koinvestitora uključuje uspješne naše ljude u BiH i vani, a stratešku podršku obezbijedila je vlada Švicarske.
Ovim putem pozivamo i druge potencijalne investitore da se registruju na Tech4Impact.Fund web stranici, u dijelu odvojenom samo za investitore. Ovdje će potencijalni koinvestitori pronaći više informacija o fondu, nakon čega slijedi razgovor o uključivanju u naš napredni sistem prepoznavanja i obrade startup prijava u fond, koji u konačnici vodi koinvestiranju.
“Umjetna inteligencija može analizirati podatke o potrošnji energije i automatski prilagođavati potrošnju u zgradama i domaćinstvima, čime se smanjuje ukupna potrošnja energije i emisija ugljen-dioksida”
Nove tehnologije u održivom razvoju
Zašto nove tehnologije vidite kao dobar put ka održivim promjenama?
– Nove tehnologije su ključne za održive promjene, jer omogućavaju inovativna rješenja za dugotrajne probleme, efikasnije korištenje resursa i bolje upravljanje podacima. One su neophodne za stvaranje održivijeg i inkluzivnijeg društva. U svemu što radimo, fokusirani smo na inovativnija i pametnija rješenja, te potenciramo dobru stranu razvoja tehnologije.
Naprimjer, tehnologije poput obnovljivih izvora energije i cirkularna ekonomija direktno doprinose ciljevima održivog razvoja kao što su čista energija, održivi gradovi
i zajednice, te odgovorna potrošnja i proizvodnja. Kroz ovakve inicijative, ne samo da unapređujemo tehnologiju, već i doprinosimo sveukupnom blagostanju društva, promovišući održivi ekonomski rast i smanjenje nejednakosti.
Na koji način mogu umjetna inteligencija i robotika omogućiti održivu budućnost?
– Umjetna inteligencija, IoT i robotika predstavljaju ključne tehnološke stubove koji mogu značajno doprinijeti održivoj budućnosti kroz automatizaciju i poboljšanje efikasnosti.
Ove tehnologije imaju potencijal transformirati način na koji živimo, radimo i upravljamo našim resursima, čineći ih ne samo efikasnijim, već i ekološki održivijim.
Naprimjer, AI može pomoći u optimizaciji poljoprivrednih praksi, smanjujući otpad i povećavajući produktivnost. Umjetna inteligencija može analizirati podatke o potrošnji energije i automatski prilagođavati potrošnju u zgradama i domaćinstvima, čime se smanjuje ukupna potrošnja energije i emisija ugljen-dioksida.
Robotika može biti korištena u održavanju i popravci obnovljivih izvora energije, poput vjetroelektrana i solarnih panela, čime se povećava njihova efikasnost i pouzdanost. IoT senzori mogu pratiti količinu otpada i optimizirati rute za njegovo prikupljanje, smanjujući emisije iz vozila koja se koriste za prikupljanje otpada.
Roboti se već koriste u sortiranju otpada, povećavajući efikasnost reciklažnih procesa i smanjujući količinu otpada koji završava na deponijama. Robotika i AI mogu transformisati zdravstvenu brigu, omogućavajući preciznije i efikasnije medicinske postupke, što dovodi do smanjenja medicinskog otpada i poboljšanja ishoda liječenja. IoT uređaji mogu pratiti zdravstveno stanje pacijenata u realnom vremenu, omogućavajući brže i efikasnije reakcije u hitnim situacijama. Ovo su samo neki od primjera.
Tech4Impact.Fund za cilj ima podržati i promovisati takve inovacije, vodeći računa o tome kako one mogu doprinijeti boljem i održivijem svijetu za buduće generacije.
Čime je Vas lično fascinirao održivi razvoj?
– Održivi razvoj me fascinira, jer predstavlja spoj inovacija, tehnologije i društvene odgovornosti, omogućavajući nam da rješavamo globalne izazove na koristan način i za sadašnje i za buduće generacije. Posebno me zanima način kako tehnologije poput umjetne inteligencije i obnovljivih izvora energije mogu transformisati naše društvo i ekonomiju, čineći ih konkurentnijim, održivijim i inkluzivnijim.
Koje ste promjene u privatnom životu uveli zbog ideje o održivom razvoju?
– Uveo sam nekoliko promjena kako bih smanjio svoj ekološki otisak. To uključuje korištenje energetski efikasnih uređaja, recikliranje otpada, smanjenje potrošnje vode, korištenje električnog skutera umjesto automobila kad god je to moguće, te podršku lokalnim proizvodima i održivim brendovima.
Stvaranje pozitivnog ambijenta
Koliko sistemske promjene znače pokazuje i aktivistička kampanja Fondacije Mozaik – Niko gladan. Niko sam., otvorivši novo poglavlje doniranja hrane najugroženijim kategorijama stanovništva. S kojim poteškoćama ste se susretali na putu ostvarivanja cilja oslobađanja donacija hrane od PDV-a?
Kampanja Niko gladan. Niko sam. primjer je kako se čak i u kompleksnoj političkoj strukturi kakva je sada u Bosni i Hercegovini mogu postići velike promjene kada primijenimo pravi pristup. Pod pravim pristupom podrazumijevam izgradnju konsenzusa po pitanju cilja na kojem radimo, a koji je u ovom slučaju bio postavljen za dobrobit onih najugroženijih građanki i građana našeg društva, te podsticaj predstavnicama i predstavnicima kompanijama da utiču na rješavanje društvenog problema s kojim se i oni svakodnevno susreću u svojim zajednicama.
Put ka najboljem, a izvodljivom rješenju, tražili smo kroz partnerstva, saradnju s nadležnim institucijama, donosiocima odluka kao i onima na koje bi se rješenje odnosilo. Najizazovnije je bilo doći do onih koji trebaju da nas saslušaju, ali jednom kada bismo sjeli s njima i predstavili im ono na čemu radimo, put dalje bio je jasan. Trebalo je mnogo razgovara, sastanaka, konsultacija da dođemo do onoga što može da se uradi, ne potencirajući ono što ne može.
Kroz ovo zagovaranje smo vidjeli ponovo da u našim institucijama ima sjajnih stručnjaka, stručnjakinja i dobrih ljudi, te da način na koji pristupamo problemu utiče na to da li ćemo ili nećemo postići rezultat.
U BiH imamo najmanje 60 javnih kuhinja, koje hrane skoro 20.000 ljudi. Kakve su bile njihove reakcije na oslobađanje donacija od PDV-a?
Reakcije javnih kuhinja na oslobađanje donacija od PDV-a bile su, naravno, izuzetno pozitivne. Predstavnici i predstavnice javnih kuhinja su sve vrijeme partneri u procesu, od njih smo dobijali informacije šta je potrebno da se promijeni, s kakvim izazovima se susreću u svom radu, a tu i dalje ima nebrojeno mnogo izazova koji se trebaju rješavati sistemski.
S obzirom na to da je implementacija izmjena Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u počela da se primjenjuje od septembra, postoji određeno razočarenje kod njih kako donacije hrane nisu odjednom potekle prema njima. Odlučili smo da ne stanemo na izmjeni legislative.
Sada želimo da adresiramo i njenu primjenu tako što ćemo što više kompanija edukovati o procesu doniranja po novoj legislativi, o koristi za kompanije, kako javne kuhinje mogu proaktivno da se obrate kompanijama, te nastaviti raditi s Upravom za indirektno oporezivanje i Agencijom za sigurnost hrane kako bismo procese učinili jasnijim, efikasnijim i transparentnijim. Sve s ciljem da naše javne kuhinje nahrane što više korisnika i korisnica.
Nastavljajući predano raditi za dobrobit društva, kojim projektima ćete se baviti u budućnosti?
U budućnosti, veliki izazov ostaje daljnje jačanje ekosistema za podršku mladim talentima u BiH i kreiranje mnoštva atraktivnih profesionalnih prilika, koje će ih zadržati u zemlji. Kroz naše ključne programe za mlade – Mozaik Omladinsku banku i Mozaik Startup studio bit ćemo fokusirani na kreiranje održivih i skalabilnih modela, koji će omogućiti mladima da ostvare svoje potencijale i doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju zemlje.
Vjerujemo da će nam naša online (i offline) zajednica u tome sigurno pomoći. Pored toga, nastavljamo izdvajati značajno vrijeme i resurse na sistemska filantropska rješenja, koja se donose sporo, nose mnogo izazova sa sobom, ali stvaraju nemjerljiv društveni impakt.
Tu nam ogromnu podršku daju Filantropski forum te Mozaik Impact Summit kao nosioci našeg kolektivnog impakta. Pratimo globalne trendove i nadamo se da će pravovremeno uključivanje ESG standarda i politika u poslovanje firmi učiniti BiH privlačnijom za investitore, a mi ćemo kroz svoje programe kakav je Tech4Impact.Fund i Mozaik ESG Solutions i dalje naglašavati njihovu važnost i doprinositi i našoj održivosti.
Naša Mašta polako, ali sigurno, trasira put prve impakt agencije koja svojim marketinškim rješenjima i event managementu daje potpuno novu društveno odgovornu dimenziju. Ovo je samo kratki sažetak onoga što Fondaciju Mozaik čeka u narednim godinama.
Radujemo se novim izazovima i nadamo se da ćemo uspješno odgovoriti na njih.
