Crkva Presvetog Trojstva – dašak Dalmacije u Sarajevu

    Crkva Presvetog Trojstva – dašak Dalmacije u Sarajevu

    U sarajevskom naselju Dolac-Malta više od stotinu godina posebnu pažnju svojom ljepotom plijeni austrougarsko zdanje crkve Presvetog Trojstva.

    Crkva Presvetog Trojstva u Sarajevu

    Ideju o gradnji župne crkve u današnjoj općini Novo Sarajevo iznio je prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler krajem 19. stoljeća znajući da se grad širi, da se u njega doseljava radno stanovništvo, pretežno katolici, i da je potrebno zbrinuti i vjernike koji će živjeti u tom dijelu grada nakon što je u njemu osnovana župa Presvetog Trojstva.

    Foto: S. Hodžić, Furaj.ba

    Četvrt u kojoj je župa osnovana bila je radnička, sa željezničkim radionicama i pogonima za obradu drveta. Sam nadbiskup Štadler je kupio zemljište u Kolodvorskoj ulici od posjednika Mališevića, kao i kuću koja je kasnije adaptirana za župni stan, investirajući u to i veći dio svog novca. Kada je 1905. godine definitivno odlučeno da se sagradi crkva, za nju je nacrt napravio čuveni mađarski arhitekt Josip Vancaš, koji je tada bio zvanični arhitekta i savjetnik Vrhbosanske nadbiskupije, te projektant svih objekata koje je katolička crkva u Sarajevu izgradila u to vrijeme. Za crkvu je tada napravljen i regulacioni plan, a ispred nje je trebao biti i prostrani trg kao ispred sarajevske katedrale.

    Unutrašnjost crkve

    Mogući stilski uzori za ovu crkvu nalazi se u graditeljstvu dalmatinsko-talijanske arhitekture iz razdoblja romanike, sa karakterističnom polihromijom kamena, u naizmjeničnoj upotrebi dvije vrste kamena različite boje kao što su crvenkasti i bijeli pojasevi pri zidanju romaničkih katedrala (u Rabu). Na ovoj crkvi radi se o varijanti mediteranske romanike Dalmacije, jasnih kubičnih oblika i crkvenog korpusa, sa oštrim bridovima, ravnim i zaobljenim plohama, snažnih masa i naglašene tektonike pročelja…

    Foto: S. Hodžić, Furaj.ba

    Gradnju crkve su započeli i dovršili graditelji Horvat i Scheidig u stilskim oblicima romanike i gotike, sa secesijskim vitrajima i detaljima enterijera. U enterijeru crkve svoj pečat ostavili su neki vrlo važni umjetnici tog doba. Iako prvobitno zidno slikarstvo crkve nije sačuvano, poznate su činjenice da je nakon gradnje crkvu oslikao ugledni slikar Carl Richter, a da je glavni oltar od dalmatinskog kamena i sarajevskog mramora uradio klesarski majstor Anton Lušina iz Sarajeva. Kod oltara su smješteni kipove katoličkih svetaca Augustina i Josipa koje je uradio poznati zagrebački skulptor Dragan Morak, koji je radio i u sarajevskoj Katedrali. Bočne oltare i propovjedaonicu izradila je firma Ferdinanda Stuflezera iz Tirola, a ispovjedaonice i klupe Industrija drveta Venturini & Buttazoni. Sliku Presvetog Trojstva po kojem je crkva dobila ime, a koja se nalazi iznad oltara oslikao je hrvatski slikar Oton Iveković. Krstionicu od kamena uradio je Sarajlija Ivan Dolžan, a križni put od terakote uradio je 1907. godine sarajevski franjevac Nikola Momčinović.

    Foto: S. Hodžić, Furaj.ba

    Kamen temeljac za novu crkvu blagoslovio je kanonik i budući nadbiskup Ivan Šarić, 14. maja 1905. godine. Crkva je završena i posvećena 18. novembra 1906. godine. Odlukom iz 2009. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Najsličnija crkvi Presvetog Trojstva u Sarajevu je crkva svetog Ilije u Bosanskom Brodu, koja je izgrađena godinu dana kasnije, 1907. godine.

    Kako doći?

    Crkva se nalazi uz zgradu BH Pošte i BH Telecoma u sarajevskom naselju Dolac-Malta. Vidljiva je sa glavne ulice Zmaja od Bosne, kojom prolaze tramvaji i sa koje je glavni ulaz u crkvu. Svakog dana otvorena je za posjete, te nisu potrebne rezervacije!