BiH ❤, Sanski Most

Dabarska pećina – Neistraženi dragulj Sanskog Mosta

Bosna i Hercegovina je poznata kao zemlja bogata prirodnim ljepotama i najčešće nedovoljno istraženim, pećinskim svijetom. Jedan takav dragulj je i Dabarska pećina koja se nalazi desetak kilometara od Sanskog Mosta i zbog svoje jedinstvenosti je prije pet godina, kao kulturni pejzaž, uvrštena na Listu nacionalnih spomenika BiH. Nacionalni spomenik čine prirodne i antropogene sastavnice pećine, kao i pokretni arheološki materijal deponiran u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Značaj ove pećine je višestruk i ogleda se u nekoliko aspekata: hidrološkom, biološkom, arheološkom i turističkom. Ovdje se priroda izdašno poigrala sa stijenom i vodom, a lokalitet na kojem se nalazi pećina, ali i izvor istoimene rijeke je pristupačan, pa čak iako ga posjećuju brojni turisti, ovaj resurs je još uvijek nedovoljno iskorišten.

FASCINANTAN ULAZ U PEĆINU

Ulaz u pećinu je fascinantan i podsjeća na tunel kojim se ulazi u okomitu stijenu, koja se ponosno uzdiže i dominira krajolikom. Svod na ulazu u pećinu je visok dvadesetak metara, a unutrašnjost je prostrana. Kroz pećinu se bez opreme može kretati u dužini od oko 200 metara, a nakon toga se dolazi do jezera i dalji prolazak je moguć samo uz pomoć čamca i ronilačke opreme. Pećina se na tom mjestu račva u dva kanala i oni su u prošlosti bili predmet speleološkog istraživanja, te je utvrđeno kako se dalje prostire mreža manjih kanala koju je, praktično, nemoguće do kraja istražiti. Ustanovljeno je kako se najduži kanal završava sifonskim jezerom i većom količinom zemlje koja ga je začepila, zbog čega je dalje napredovanje moguće samo ronjenjem ili uklanjanjem čepa od blata.

Dabarska pećina ne obiluje, poput Hrustovačke koja se također nalazi u Sanskom Mostu, pećinskim ukrasima, stalaktitima i stalagmitima, ali zbog svoje veličine pruža utisak impozantnosti i predstavlja pravi izazov za speleologe.

ČOVJEČJA RIBICA

Prilikom naučnih istraživanja od prije nekoliko decenija, u jezeru koje se nalazi u unutrašnjosti pećine pronađena je čovječja ribica, endemska vrsta iz prahistorije koja je opstala jedino u izuzetno čistim vodama i mračnim prostorima. Arheološkim istraživanjima došlo se do saznanja da je pećina nastanjivana u prahistoriji, s obzirom na to da su na ovom lokalitetu pronađeni različiti predmeti koje su u svojoj svakodnevici koristili naši preci. U blizini su pronađeni i ostaci sojeničkog naselja i pretpostavlja se kako oni potječu iz perioda Ilira.

Uzimajući u obzir sve zanimljive činjenice koje se vežu u ovu pećinu, kao i njenu impozantnost, ovo mjesto je praznik za oči i dušu, te ga zaista vrijedi posjetiti.