Kao učenicu i studenticu fascinirala ju je prvenstveno međunarodna politika, stoga je bilo logično da će se jednoga dana posvetiti diplomatiji i raditi na dobrim odnosima između Austrije i drugih država. Njen mandat u BiH obilježila je nadogradnja oduvijek prijateljskih veza između naših zemalja, te pružanje podrške BiH na njenom putu ka članstvu u Evropsku uniju.

Razgovarala: Elma Zećo

Nakon višedecenijskog bavljena diplomatijom živeći i radeći u različitim državama, dr. Ulrike Hartmann, ambasadorica Republike Austrije u BiH, skorim okončanjem mandata u našoj zemlji privodi kraju svoju profesionalnu karijeru diplomantkinje. U svojoj domovini će nastaviti djelovati u Ministarstvu vanjskih poslova, no, već sada zna da će neke od svojih odmora provoditi kod nas, jer su se ljepote i topli ljudi BiH, gdje je ukupno provela jedanaest godina, zauvijek ugnjezdili u njeno srce. 

Austrija je partner i prijatelj BiH

Vaš ambasadorski mandat u BiH otpočeo je prije četiri godine. S kakvim željama ste mu pristupili, te da li postoji momenat koji biste izdvojili kao posebno važan?

– Kao austrijskoj ambasadorici moja je primarna želja bila, i jeste, da dodatno intenziviram oduvijek prijateljske veze naše dvije države. Veze između naše dvije zemlje tradicionalno su bliske na svim razinama. Kako ljudi u Bosni i Hercegovini, tako i politika, uvijek bi trebali biti svjesni da u Austriji imaju pouzdanog partnera i prijatelja – bilateralno, ali i unutar Evropske unije. 

Veoma su značajne brojne službene posjete iz Austrije, među kojima su bile i posjete saveznog kancelara i austrijske ministrice pravde, koja je porijeklom iz Tuzle. Posebna, najsvjetlija tačka za mene lično na kraju mog mandata u BiH, ali i za službenu Austriju, je posljednja odluka Evropskog vijeća o početku pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Svaki korak koji Bosnu i Hercegovinu približi pristupanju Evropskoj uniji, veoma je važan, ne samo za BiH buduću članicu Evropske unije, već i za Austriju – zbog ljudi, ali i geopolitičkih razloga.

U kojoj sferi se trenutno ističe posebno dobra saradnja između Austrije i BiH?

– Budući da su Austrija i Bosna i Hercegovina veoma blisko povezane, kako geografski tako i kroz brojne kontakte na ljudskoj i privrednoj razini, prvenstveno je razmjena znanja i konkretna podrška ono što nas čini pravim partnerom i prijateljem. To se odnosi na saradnju pri izradi modernih zakona o strukovnom obrazovanju, kao i na policijsku saradnju, ili saradnju u pojedinim područjima pravosudne prakse. U suštini je naša saradnja u EU kontekstu, pošto bismo što je moguće prije htjeli vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao partnera u Evropskoj uniji. 

Važnost ostanka mladih

Ambasadorska misija nije Vaše prvo iskustvo s BiH. Od 2010. do 2016. godine obnašali ste različite dužnosti u OHR-u. Šta biste istaknuli kao najbolje atribute BiH, te na kojim poljima vidite najveće potencijale za njen ubrzaniji razvoj?

– Bez oklijevanja bih istakla ljude u Bosni i Hercegovini kao najveći potencijal. Kako bi se taj potencijal što bolje iskoristio, u Bosni i Hercegovini se moraju stvoriti poticaji kako bi dobro obrazovani ljudi, a posebno mladi, svoju budućnost i svoj profesionalni život vidjeli u samoj Bosni i Hercegovini, a ne u inostranstvu. Zbog njene historije, njene evropske kulture, njenih geografskih obilježja, Bosna i Hercegovina posjeduje sve one atribute koje možemo naći i u Austriji, ili Sloveniji, ili Hrvatskoj. Tek kada se ovdje konačno uspješno prevenira pojava korupcije i kada u oblastima zdravstva, obrazovanja i privrede, te zaštite okoliša, energetike i poljoprivrede zažive evropski kriteriji osiguranja kvalitete i efikasnosti, a ne budu se primjenjivali etnički, odnosno, partijsko-politički kriteriji, Bosna i Hercegovina će moći, i to veoma brzo, ostvariti evropske standarde. Za to je potrebna politička volja, kao i značajno zalaganje javnosti i, također, medija.  

Vi ste karijerna diplomatkinja. Šta Vas je privuklo ovom pozivu?

– Kao učenicu i studenticu fascinirala me je prvenstveno međunarodna politika – odnosi među državama i političkim blokovima, suština diktatura kao oblika vladavine, kao i pitanja u vezi s kršenjima ljudskih prava. Bilo je sasvim logično posvetiti se diplomatiji i raditi kako na dobrim odnosima između Austrije i drugih država, tako i na zalaganju za dobrobit demokratskog sistema.

Čime Vas je oplemenio i šta ste najviše spoznali živeći u različitim državama?

– Nakon moje dosadašnje profesionalne karijere, koja mi je omogućila da desetljećima radim i živim u različitim zemljama, svakako je u prvom planu osobna spoznaja da postoje različiti načini viđenja u pogledu svih pitanja, te da te načine viđenja trebamo shvatiti ozbiljno i pokušati vidjeti probleme očima drugih. Izuzimajući odbranu osnovnih principa poput demokratije ili ljudskih prava, u konačnici sam naučila da drugačijim stavovima pristupam s više razumijevanja. 

Boravak u prirodi

Kako izgleda Vaš život u Sarajevu? 

– Moj život u Sarajevu je, naravno, prvenstveno određen poslom. To se odnosi i na večernje prigode – često sam domaćin, a često i gost na različitim događajima. Slobodno vrijeme najradije provodim u prirodi, na planinama oko Sarajeva, između ostalog da bih pobjegla od često zagađenog zraka. A ponekad je jednostavno potrebna promjena okruženja, pa tako nerijetko sjednem u auto i istražujem Bosnu i Hercegovinu, kao svoju zemlju domaćina, sa svim njenim ljepotama i užitcima.

Kako biste Sarajevo opisali austrijskim turistima?

– Kad god razgovaram sa svojim sunarodnjacima, s ljubavlju govorim o Sarajevu. S jedne strane, zbog njegovog prekrasnog položaja, s druge strane zbog njegove historije, kulture i arhitekture – fascinantna je mješavina različitih stilova, religija i naroda. Činjenica da Sarajevo osim svog highlighta, filmskog festivala, nudi i mnoge druge kulturne događaje, jednako je važna kao i ćevapi koje na Baščaršiji jednostavno morate probati!

Postoje li mjesta u BiH koja su Vas očarala svojom prirodom i kulturom?

– Nakon što sam u Bosni i Hercegovini provela ukupno jedanaest godina, ovdje sigurno ne mogu nabrojati sva mjesta koja su me fascinirala. Osim Sarajeva, postoje gradovi poput Trebinja ili Travnika, koji bi, dakako, u svakoj zemlji bili apsolutne turističke atrakcije. Od brojnih tvrđava, za mene je ona u Srebreniku jedna od najimpresivnijih. Kao Tirolku me svakako fasciniraju bh. planine, od Nacionalnog parka Sutjeska preko Volujka do Čvrsnice, Prenja ili Visočice. Posebno izdvajam, naravno, slapove Kravice i brojne splavove, posebno one na Uni.

Kada odete, čega ćete se sjećati s najviše radosti i topline?

– Pored navedenih ljepota ove zemlje ljudi su ti koje ću pamtiti zbog njihove otvorenosti i topline. Svaki dan sam s njima u bliskom kontaktu. S njima sarađujem, komuniciram i slavim. Uskoro se vraćam u obližnju Austriju zbog posla, ali već sada znam da ću ponovo neke od godišnjih odmora provesti u Bosni i Hercegovini. Znajući ovo, rastanak mi bar malo lakše pada. 

Koje biste još diplomatske želje voljeli ostvariti u budućnosti?

– Sada kada sam na kraju svoje profesionalne karijere, više mi ne predstoji daljnji dugoročni angažman u inostranstvu. Ipak, nadam se uzbudljivom poslu u Ministarstvu vanjskih poslova u Beču, koji će mi omogućiti da barem povremeno poslovno putujem u inostranstvo i budem u kontaktu s ljudima i kulturama u drugim zemljama.