Fojnica – Na izvoru mira i termalnih voda

Fojnica – Na izvoru mira i termalnih voda

Fojnica se ubraja u stare gradove BiH. Njeno zanimljivo formiranje ilustruju brojni arheološki nalazi i monumenti pričajući priču o višemilenijskom postojanju naselja na mjestu današnjeg grada

Piše: Elma Zećo

Fotografije: Adnan Bubalo

Ovdje su nekada živjeli stari Rimljani ostavljajući iza sebe kovani novac. Poslije njih stigoše Dubrovčani donoseći novu religiju, a s germanskim plemenom Sasima put nađoše i nove metode kopanja ruda. Nešto kasnije ovaj kraj su specifičnom arhitekturom obilježile velike sile – Austro-Ugarska i Osmansko carstvo.

Popularizacija grada

Ipak, glas o Fojnici, koju smatraju gradom zlata i zlatnih voda, jer su njene rijeke i rječice zlatonosne, najdalje je pronijela njena ljekovita banja. Još krajem 19. vijeka ispitivale su se njene radioaktivnost i djelotvornost, dok pacijenti bogatstvo blagodati počinju koristiti iza Prvog svjetskog rata.

Nisu samo zdravlje i rekreacija razlozi za posjetu Fojnice, nego i ostali vidovi turizma koji su ovdje pronašli plodno tlo za razvoj, poput kontinentalnog, sportskog i vjerskog turizma. Omogućila su to najvećim dijelom velika kulturno-historijska baština, te obilje prirodnih bogatstava grada koji se smjestio u planinskom prstenu Vranice, Šćita, Zahora i Bitovnje zbog čega je posebno drag ljubiteljima prirode i planinarenja. Također, ko god dođe, ne treba propuštati priliku da iskusi penjanje na obližnje planine – Pogorelicu, Lopatu i Zec.

Prokoško jezero

Od grada udaljeno samo 22 kilometra, na planini Vranici nalazi se jedno od najljepših prirodnih jezera – Prokoško jezero, među mještanima poznato kao Gorsko oko, koje je zajedno s okolinom još 1982. proglašeno regionalnim parkom prirode. Okruženo je pastirskim kolibama, takozvanim katunima, a zbog svog idiličnog položaja na nadmorskoj visini od 1635 metara već dugi niz godina slovi za važnu turističku destinaciju.

Slapovi Kozice 

Desetak kilometara od grada svoj život živi još jedna prirodna znamenitost – slapovi Kozice. U šumskom okruženju formiralo se nekoliko manjih i većih vodopada, a njihova visina se kreće od 5 do 20 metara.

Čuvena Ahdnama

Idući dalje stiže se do ostataka građevine Kašteli u kojoj su boravili franjevci. Prema predaji, među njima je živio također fra Anđeo Zvizdović, koji je 1463. godine, nakon pada tadašnje Bosne,  dočekao Sultana Mehmeda el-Fatiha II Osvajača u polju Milodražje. Tada je dobio čuvenu Ahdnamu, povelju, kojom se bosanskim franjevcima i kršćanskoj zajednici garantuje sloboda vjeroispovijesti, kretanja i posjedovanja imovine. Čuveni dokument može se danas vidjeti u Franjevačkom muzeju Fojnice kao i plavi plašt kojim je sultan ogrnuo fra Anđela Zvizdovića prilikom njihovog susreta.

Ljetni i zimski sadržaji Brusnice

Na predivnim predjelima Vranice izdiže se Rekreacijski centar “Brusnica” nudeći bogate sadržaje kako ljeti tako i zimi. Među njima su jahanje, planinski biciklizam, vožnja motora, planinarenje, skijanje, vožnja ski skuterima, sankanje i tubing. Tokom zime ovdje su aktivna dva ski lifta s četiri skijaške staze: jedan je dug preko pola kilometra, a drugi 1100 metara – upravo ovdje nalazi se uređena staza za profesionalce.

Kulturno-historijski monumenti

Izgrađen ispod brda Križa, Franjevački samostan Duha Svetog poznat je po svojoj bogatoj biblioteci i muzeju želeći svim posjetiteljima mir i dobro. O njegovoj starosti ne postoje precizni podaci, ali se zna da su čuveni franjevci u Fojnici živjeli još u 14. vijeku. U odajama ove renomirane ustanove čuva se oko 10.000 knjiga iz svih oblasti svjetske i religijske literature, starije umjetničke slike, zanimljiva narodna nošnja kao i nakit, numizmatička zbirka starog novca, a tu su i zanatske alatke, te brojni drugi iznimno značajni predmeti koje su požrtvovano sakupljali franjevački svećenici.       

 

Važnu priču iz fojničkih arhitektonskih hronika priča također Atik džamija, najstarija džamija u Fojnici, koju je 1551. podigao autohtoni stanovnik varoši Mustafa Hadr po kojem je ulica u kojoj se nalazi bogomolja dobila naziv – Hadrovići. Svojevremeno je u njenom zidu pronađen Kur’an star 350 godina, a njen tavan krio je i brojne vrijedne rukom pisane spise na turskom i perzijskom jeziku.

Bog se slavi i u fojničkim tekijama među kojima je najistaknutija Tekija u Vukeljićima, središte sljedbenika nakšibendijskog sufizma. Skrušenog je izgleda baš i kao derviški život o kojem svjedoči postavka u preko puta tekije izgrađenom Porodičnom muzeju velikog šejha Ćazima Hadžimejlića. Tu se, između ostalog, može vidjeti kako su se oblačili, koje rukopise su iščitavali, te kakvo stvaralaštvo ih je privlačilo.   

Mnoštvo je priča koje Fojnica želi ispričati svim gostima nudeći im zonu komfora, uvid u prošlost i osmišljen odmor. Posmatrajući baštinu ukrašenu hrabrošću, dovitljivošću i znanjem, te osvajajući visoke zelene padine iznad grada, nećete samo skidati prašinu sa zbirki životnih pripovjetki naših predaka, nego ćete na tom putu upoznati i sami sebe. Zar ima nešto važnije od toga?