Gazi Husrev-begov bezistan: Mala sarajevska Kapali čaršija
Dok je BiH obitavala pod okriljem Osmanskog carstva, tada veliki heroj koji će postati bosanski sandžak-beg, čuveni Gazi Husrev-beg, ispisao je najslavnije stranice Sarajeva tog vremena dajući urbanu dimenziju gradu izgradnjom impresivnih građevina različite namjene koje je oporučio kroz islamsku instituciju vakufa, odnosno, predajući izdvojeno dobro iz svoje imovine u ime Boga ljudima na upotrebu.
Fotografije: Furaj.ba
Djelić Istanbula u Sarajevu
Idete li iz pravca Vječne vatre prema Baščaršiji, ulicom Ferhadija, stotinjak metara prije najpoznatijeg objekta kojeg je dao sagraditi – veleljepne Begove džamije, s desne strane vaš pogled će se zaustaviti na upečatljivoj kamenoj građevini – Gazi Husrev-begovom bezistanu.
Samo silaskom niz nekoliko stepenica počinjete osjećati miris 16. vijeka kada je građevina podignuta u duhu stila i obilježja tog doba. Centralnim hodnikom počinju se nizati brojni dućani velikih otvornih dijelova u staklu i drvetu, što daje poseban pečat retro izgledu trgovačkog centra. Zbog nešto niže temperature postignute gradnjom bezistana ispod nivoa okolnih ulica ovdje je posebno ljeti ugodno kupovati.
Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na istanbulsku Kapali čaršiju, samo što je neuporedivo manji. Središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven je izduženim bačvastim svodom pod kojim svijetle brojne male lampice poput zvijezda na nebu. Eksterijer krase polukružni lukovi, a do njegove unutrašnjosti vode četiri ulaza: dva iz Gazi-Husrev begove ulice, gdje se nalaze vanjski dućani u dužini od preko 100 metara, pretežno zlatarske radnje zbog čega je poznata i kao Zlatarska ulica, te po jedan iz ulica Ferhadija i Branilaca Sarajeva.
Zasvođeni prostor na zapadnoj strani bezistana svojevremeno ga je povezivao s avlijom Tašlihana, trećeg po redu u Sarajevu izgrađenog karavan-saraja, tada također dijela trgovačkog kompleksa, koji je služio za smještaj karavana i ostalih putnika. Podignut je u isto vrijeme kada i bezistan i predstavlja dio bogate gazijine zaostavštine. Od njega su ostali samo oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Gazi Husrev-begov bezistan, koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
Moderno doba poslovanja u Sarajevu obilježila je izgradnja velikih šoping centara savremenog arhitektonskog dizajna, no, ipak, turistima pričinjava posebno zadovoljstvo zaviriti u odaje objekta koji je imao isti takav status prije skoro petsto godina. A ostao je sačuvan i ima neprocjenjivu vrijednost.
