Mladi putnici i digitalni nomadi dolaze zbog urbane energije i kreativne scene, seniori traže mir, dok gastro turisti uživaju u aščinicama, bosanskoj kafi, bureku i slasticama.
Razgovarala: Emira Azganović
Fotografije: Irfan Redžović za Furaj.ba
Brojke iz prvih pet mjeseci jasne su – ovogodišnja turistička sezona započela je iznimno uspješno. Statistički podaci pokazuju rast u turističkom prometu. Broj dolazaka stranih gostiju porastao je za 13,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj noćenja porastao za 23,1%. Ako se ovakav trend nastavi, pred nama je sezona koja bi mogla premašiti sva očekivanja.
“Ovi rezultati plod su zajedničkog rada svih sudionika turističkog sektora i pokazatelj da Sarajevo ima svoje mjesto na turističkim mapama”, kaže za naš magazin Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo i dodaje kako, uz širenje avio povezanosti, bogatiji kulturni program i snažnu međunarodnu promociju, očekuju da će brojevi biti još viši.
Turistička zajednica KS je putem javnih poziva podržala brojne projekte koji će obogatiti ljetnu ponudu. Koje biste posebno izdvojili?
Cilj je ljeto ispuniti raznovrsnim i kvalitetnim sadržajima. Live Stage Festival postaje tradicionalna ljetna manifestacija koja privlači veliki broj mladih, ne samo iz BiH, već i regiona. Sarajevo Film Festival ostaje naš najprepoznatljiviji brend koji privlači desetke hiljada posjetilaca i platforma je za promociju grada: od gastronomije i kulture do noćnog života. Tu su i brojni manji, ali značajni događaji koji afirmiraju Sarajevo kao urbani i kreativni centar – sajmovi, etno-festivali, gastro marketi, večeri sevdaha i poezije, tematski dani na Baščaršiji…
Planirate li nove digitalne projekte ili platforme za kvalitetniju promociju našeg turizma? Koje promotivne kampanje planirate i koje su ciljane zemlje?
Digitalni marketing osnovni je alat komunikacije sa savremenim turistom i zato jačamo naše prisustvo na ključnim digitalnim platformama, uključujući Instagram, TikTok, YouTube i Google kampanje, prilagođene za različita tržišta. Uspješne kampanje smo realizovali u UAE, a u planu je segmentiranje i drugih tržišta.
U procesu smo redizajna i unapređenja stranice Visit Sarajevo koja će nuditi interaktivnu mapu Sarajeva, najave događaja, preporuke za ugodan boravak i omogućiti kvalitetnu komunikaciju s turistima. Cilj je privući turiste generacije Z, mlađu publiku koja želi doživjeti destinaciju prije dolaska.
Koji je zapravo profil gostiju Sarajeva? Jesu li to mladi, seniori, avanturisti, gastro turisti…?
Sarajevo je specifično jer nudi sadržaj za različite profile putnika. Mladi putnici i digitalni nomadi dolaze zbog urbane energije, pristupačnih cijena i kreativne scene. Seniori traže mir, historiju, religijsku i arhitektonsku baštinu i tu Sarajevo briljira sa svojim sadržajima.
Gastro turisti uživaju u aščinicama, bosanskoj kafi, bureku i slasticama, sve to u autentičnom ambijentu. Ljubiteljima prirode i avanturistima na raspolaganju su zaštićena prirodna područja, Bjelašnica, Igman i Trebević gdje mogu planinariti, skijati, voziti bicikl ili uživati u prirodi. Naša strategija je da svakome ponudimo personalizirano iskustvo jer Sarajevo, kao savršen spoj različitosti, može biti grad za sve.
Svaki grad koji želi osvojiti putnike zna da se duša mjesta krije u njegovim okusima. Gdje je tu Sarajevo?
Gastro turizam je neizostavan dio turističkog iskustva. Naša gastronomska scena je šarolika i bogata, ali nedovoljno brendirana. Aščinice, ćevabdžinice, buregdžinice i slastičarne s tradicionalnim kolačima čine Sarajevo gastronomskim rajem, ali ih moramo pozicionirati kao zaštićeni kulturni resurs.
Planirani projekti podrazumijevaju mapiranje autentičnih gastro lokacija, povezivanje s lokalnim proizvođačima i kreiranje gastro tura s vodičima. Želimo potaknuti vlasnike da se povežu s online platformama poput TripAdvisor i Google Maps, kako bi turisti mogli ostavljati recenzije, dijeliti iskustva i lakše ih pronalaziti. Potencijal gastro turizma je ogroman u očuvanju kulturnog identiteta Sarajeva.
Finom hranom ne možemo zamaskirati problem koji Sarajevo ima jednako kao Barselona, Rim ili London – džeparenje!?
Džeparenje je problem svih turističkih gradova i mi ga shvatamo ozbiljno. U saradnji s MUP-om Kantona Sarajevo pokrenuli smo akciju pojačanog nadzora u najprometnijim dijelovima grada, koristimo svaku priliku da javno govorimo o problemima i rješenjima, savjetujemo turiste putem digitalnih kanala da čuvaju stvari, skrećemo pažnju na rizike… Lopovima možemo stati u kraj samo ako svi radimo zajedno.
Problem Sarajeva je i siva ekonomija, posebno u sektoru privatnog smještaja. Šta se poduzima kako bi se uvela bolja kontrola, povećao kvalitet usluge i osiguralo da iznajmljivači plaćaju zakonske takse?
Cilj je omogućiti iznajmljivačima da zakonski posluju bez komplikacija i nameta, ali uz jasne kontrole i benefite za one koji rade legalno. U saradnji s općinskim službama razvili smo jednostavan sistem za registraciju privatnog smještaja. Aplikacija za prijavu gostiju je također jednostavna za korištenje, a iznajmljivači plaćaju godišnji paušal. Mi smo im na raspolaganju za sve nejasnoće i savjete, kako bi razumjeli prednosti legalnog poslovanja, uključujući promociju i mogućnost učešća u turističkim projektima.
Pružili ste podršku uspostavljanju i promociji avio linija koje povezuju Sarajevo s brojnim destinacijama. Koliko je to doprinijelo povećanju broja turista?
Mnogo. Sarajevo je povezano s 39 destinacija, što je rezultat strateške saradnje s avio kompanijama, Vladom KS i Međunarodnim aerodromom Sarajevo. Novi letovi i destinacije su značajno uticali na pristupačnost Sarajeva evropskim turistima, ali i onima s Bliskog istoka i drugih tržišta. Prioritetna tržišta su nam bila Velika Britanija, Turska, Italija, Skandinavija i Bliski istok, zbog već iskazanog interesa za Sarajevo i BiH, kupovne moći i interesovanja za kulturni turizam, gastronomiju i prirodu.
Kakva je suradnja sa susjednim kantonima kada je riječ o uzajamnom promovisanju određenih atrakcija?
Saradnja s kantonima je dobra, posebno kada je riječ o promociji cijele zemlje. Problem nepostojanja nacionalne turističke zajednice, čak i turističke zajednice na entitetskom nivou, usporava razvoj turizma i onemogućava da kvalitetnije i konkurentnije pratimo slične destinacije.
Turistička zajednica KS preuzima ulogu inicijatora saradnje i zajedničke promocije. Želimo stvoriti priču koja prevazilazi administrativne granice jer turiste ne zanima gdje počinje koji kanton; oni žele doživljaj, povezanost, raznolikost… U tom kontekstu, zajednički nastupi na sajmovima, platforme za razmjenu podataka i zajednički promotivni materijali su od ključne važnosti.
Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno suočavate u razvoju turizma?
Najveći izazovi su neadekvatna zakonska regulativa, nepostojanje tijela na nivou države koje bi se bavilo isključivo razvojem, unapređenjem i promocijom turizma, siva ekonomija, potreba za boljom infrastrukturom, neujednačen kvalitet usluge i nedovoljna sinergija između javnog i privatnog sektora. Postoji izražena potreba za edukacijom turističkih radnika, od konobara do turističkih vodiča jer dojam koji ostave na gosta često određuje hoće li se on vratiti. Bez ulaganja u ljudski kapital, sve promotivne kampanje su kratkoročne. Želimo raditi na obrazovanju i prekvalifikaciji radne snage te uključiti lokalne zajednice u razvoj turizma.
