U nastavcima

Holivudsko ruho sarajevske Skenderije

Krajem novembra 1969. godine Sarajevo je živjelo holivudskim životom.

U srcu grada, otvarao se tada kultni centar Skenderija, kompleks od 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora na nekadašnjem prostoru vakufa Skender-paše, bosanskog sandžak-bega s kraja 15. i početka 16. stoljeća, po kojem je i dobila ime. Datum otvaranja 29. novembar – Dan Republike stavio je Sarajevo u centar filmskog svijeta zbog svečane premijere jednog od najgledanijih jugoslovenskih filmova na kojem se okupila filmska elita tog doba. U Sarajevo je stigao legendarni američki glumac i reditelj Orson Welles, kao i ništa manje legendarni egipatski glumac Omar Shaarif, zvijezda filmova Lorence od Arabije i Doktor Živago i prijatelj Nesvrstanih. Tu je bio Karlo Ponti, a u društvo 6.000 zvanica trebala je doći i Sophia Loren koja je morala otkazati dolazak zbog bolesti. Rame uz rame s njima stajali su i jugoslovenski filmski bardovi Bata Živojinović, Boris Dvornik, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić… Svi zajedno učestvovali su na snimanju sada već kultnog filma Veljka Bulajića „Bitka na Neretvi“ koji je te godine bio kandidat za američku prestižnu filmsku nagradu Oscar.

Neizostavno, premijeri je prisustvovao i predsjednik SFRJ Josip Broz Tito u pratnji supruge Jovanke, te visoki državni funkcioneri: Milentije Popović, Budislav Šoškić, Cvijetin Mijatović, Nijaz Dizdarević, Džemal Bijedić, Đuro Pucar, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac…

Josip Broz Tito u društvu Orsona Wellesa i drugih zvanica

Skenderija je uprkos veličini bila premala da primi sve one koji su željeli tu noć biti u njoj, tako da su se karte za naredne projekcije u 5 kino dvorana rasprodale u roku od dva dana. Među brojnim zvanicama koje su te večeri bile u Skenderiji, čast da budu uz najbolje glumce imali su i studenti koji su za svoj volonterski rad pri gradnji kompleksa dobili karte za premijeru ovog filma.

Cijeli plato Skenderije govorio je o filmu – bio je ukrašen velikom maketom srušenog mosta na Neretvi i posterima glavnih glumaca. Na premijeri je govorio i sam Tito. Postoji još nekoliko zanimljivosti vezanih za otvaranje dvorane. Glumac Jul Briner prije premijere je u Sarajevu izgubio dokumente, tako da su ga jedva prepoznali na ulazu i odobrili da uđe. A Orson Welles je, po običaju kasnio. Naime, on nije želio da se iz Dubrovnika gura u malom avionu, pa je krenuo za Sarajevo automobilom i – zakasnio. Stigao je baš u momentu kada su njegov lik ubili na filmu, pa kad su Titu javili da je stigao, kažu da je rekao: Zar baš sada kad su ga ubili?

Josip Broz Tito u društvu Orsona Wellesa

Skenderiju je zvanično otvorio tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine Dragutin Braco Kosovac, a prvi govor na svečanosti održao je predsjednik Gradske skupštine Džemal Muminagić, koji je Skenderiju predao na upotrebu radnom kolektivu od nekoliko stotina ljudi koji su imali zadatak da se pobrinu o organizovanju priredbi i održavanju objekta. Generalni direktor Skenderije Ljubo Kojo zvanično objekat je preuzeo objekat u ime kolektiva Skenderije.

Josip Broz Tito i Džemal Bijedić na otvaranju Skenderije 1969. godine

Centar Skenderija jedinstveno je arhitektonsko djelo jugoslovenskih arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića, Ognjena Malkina zbog svoje namjene, sadržaja i dimenzija, gdje se prepliću prostori namijenjeni raznim sportskim događajima, kulturnim manifestacijama različitih obima, te brojni ugostiteljski objekti. U godini otvaranja dobila je nagradu magazina “BORBA”, priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.

Na prostoru gdje je izgrađena davne 1499. Skender-paša je izgradio trgovački centar sa 11 dućana, karavan-saraj, dvor, imaret i tekiju, a njegov sin Mustafa-beg Skenderpašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u BiH.

Ajfelov most i Skender-pašina džamija u pozadini

Te godine u njenim dvoranama održana je i prva sportska manifestacija – Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u stonom tenisu, a četiri godine kasnije (1973) i Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu – STENS, te Prvenstvo dvanaest najboljih stonotenisera Evrope. Bila je i domaćica finala Kupa evropskih šampiona u košarci, Balkanskog prvenstva u odbojci za žene, kvalifikacija za svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine, Interkontinentalnog Kupa šampiona u košarci, Međunarodnoh prvenstva Jugoslavije u rukometu kao i brojnih profesionalni mečevi velikana boksa, bokserski meč Parlov-Grin, te brojne utakmice kojim je domaćin bio Košarkaški klub Bosna.

Skenderija za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine

Tokom 14. zimskih olimpijskih igara 1984. godine, Skenderija je bila domaćin sportskih takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeja na ledu. Kasnije su u njoj održavani veliki koncerti, sajmovi, utakmice, prvenstva itd.

Među najzanimljivim posjetiocima sarajevske Skenderije i grada općenisto, za vrijeme Olimpijade, je jedan od najlegendarnijih glumaca svih vremena, scenarista i producent Kirk Douglas. Za njegov boravak u Sarajevu vežu se mnoge priče, o tome kako je mnogo kockao, ali najpoznatija je ona o tome kako se je navodno konobar na crno, izvjesni Mate iz Rijeke, u restoranu “Dallas” u blizini Morića hana čiji je vlasnik bio Fahrudin Š. dosjetio da slavnom glumcu naplati deseterostruko skuplje porciju čuvenih sarajevskih ćevapa. Nakon toga u Sarajevu je izbio skandal! Smatralo se da je to bruka i skrnavljenje gostoprimstva Sarajlija. Stvar nije ništa bolje izgledala ni to što je u izvještaju inspekcije se navodilo kako je Kirka i delegaciju koja ga je pratila posluživao baš Fahrudin, te kako je on naplatio ceh, što je potvrdila hostesa koja je bila u Kirkovoj pratnji. Restoran je odmah nakon toga zatvoren, a u narednih pet godina niko više u njega nije želio ući. U tom periodu, zbog sličnih slučajeva zatvorena su još tri objekta u Sarajevu.