Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Istanbulski mostovi

Bosfor je 32 kilometra dug moreuz između Crnog i Mramornog mora. Možete ga preći na tri mjesta: preko Bosforskog mosta (Boğaziçi Köprüsü), preko mosta Sultana Mehmeda II…

Bosfor je 32 kilometra dug moreuz između Crnog i Mramornog mora. Možete ga preći na tri mjesta: preko Bosforskog mosta (Boğaziçi Köprüsü), preko mosta Sultana Mehmeda II Osvajača (Fatih Sultan Mehmet Köprüsü) i preko mosta Sultana Selima I (Yavuz Sultan Selim Köprüsü). Zanimljiva su još dva istanbulska mosta: Galata (Galata Köprüsü) i Zlatni rog Metro (Haliç Metro Bridge).

Foto: pexels-yasir-gürbüz

Bosforski most, preimenovan je u Most šehida 15. jula (15 Temmuz Şehitler Köprüsü) u čast civila koji su poginuli opirući se pokušaju vojnog udara 15. jula 2016. godine kada je poginulo više od 200 ljudi. Građen je u periodu od 1970. do 1973. godine, povezuje Evropu i Aziju kroz naselja Ortakoy i Beylerbeyi. Noseći dio mosta čine dvostruke čelične sajle zategnute između dva vertikalna čelična nosača usidrena na obalama. Dnevno ga u oba smjera pređe 180.000 vozila. Ovaj biser Bosfora jedan je od najprepoznatljivijih i najljepših ukrasa grada Istanbula. Pogled na Bosforski most s obala Bosfora je spektakularan navečer kada se na njemu upale svjetla. Zanimljivo je da je Tiger Woods, poznati igrač golfa, 2013. godine prebacivao loptice s azijske na evropsku stranu mosta.

Foto: Pixabay-Evro-photography

Most Sultana Mehmeda II Osvajača (Fatih Sultan Mehmet ), odnosno Drugi bosforski most, izgrađen je 1988. godine. Dobio je ime po osmanskom sultanu iz 15. vijeka, koji je 1453. godine osvojio tadašnji Konstantinopol, današnji Istanbul. Nalazi se na autoputu između gradova Edirne i Ankaru. Pješaci ne smiju koristiti most. Preko mosta u oba smjera dnevno pređe oko 150.000 vozila od čega su skoro 65% automobili. Mostarina se plaća samo kad se vozila kreću iz evropskog u azijski dio Istanbula, kao što je slučaj i kod Bosforskog mosta.

Foto: Pexels-musa-ortaç

Most Sultana Selima I, poznat i kao Treći bosforski most, jedan je od najvećih visećih mostova na svijetu. Spaja istanbulsko naselje Sariyer u evropskom dijelu i Poyrazkoy u azijskom dijelu grada. Strukturom je hibrid: viseći most i most s kosim zategama, a konstrukcijom podsjeća na Bruklinski most u New Yorku izgrađen u 19. vijeku. Dug je 1,4 kilometra, širok 59 metara, a njegovi stubovi visoki su poput pariškog Ajfelovog tornja. Most sultana Selima I ima osam saobraćajnih traka i dvosmjernu željezničku prugu. Njegova izgradnja koštala je tri milijarde dolara, a otvoren je u augustu 2016. godine. Svaki dan preko njega pređe 110.000 vozila.

Foto: Pixabay – falco

Most Galata, smješten između naselja Karaköy i Eminönü, dovršen je u decembru 1994. godine. Jedan je od malobrojnih pokretnih mostova u svijetu preko kojeg također prelazi električni tramvaj koji vozi na liniji od predgrađa Zeytinburnu u blizini aerodroma Atatürk do stanice Kabataş u blizi palače Dolmabahçe. Dug je 490 metara, širok 42 metra i ima tri uzdužne trake te po jedan trotoar sa svake strane. Dok šetate po ovom mostu kojeg nadlijeću galebovi, sve vrijeme osjećate miris pržene ribe koji dopire iz restorana ispod mosta. Ako volite ribu, u nekom od njih možete probati balık ekmek, odnosno sendvič s ribom i povrćem. Svuda oko vas se osjeti žamor, vlada gužva, što zbog prolaznika i uličnih prodavača koji vam nude da kupite imitaciju sata marke Rolex ili đevrek, što zbog ribara koji po cijeli dan pecaju poredani duž mosta.

Most Metro Zlatni rog ( Haliç Metro Köprüsü) je most sa kablovima duž M2 linije istanbulskog metroa. To je četvrti most preko Zlatnog roga. Povezuje okruge Beyoğlu i Fatih na evropskoj strani Istanbula, a nalazi se između mosta Galata i Ataturkovog mosta.

Za most Zlatni rog Metro, koji je izgrađen 2014. godine, vezalo se nekoliko kontroverzi. Naime, zbog dimenzija i estetike mosta kojim bi se narušio izgled historijskog središta grada, Istanbul je zamalo uklonjen s UNESCO-ovog spiska historijske baštine. Stanica podzemne željeznice nalazi se na sredini mosta, što je također veoma neobično, jer je od sredine do kraja mosta s obje strane potrebno preći 500 metara. Bez obzira na to, jedna stanica podzemne željeznice koristi se u oba smjera.

Zato što jedan članak nije dovoljan….

ISTANBUL – VRATA ORIJENTA

FRANCUSKA ULICA U ISTANBULU

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI