Povodom Dana planeta Zemlje Turistička zajednica Općine Jajce u suradnji s licenciranim vodičima organizira planinarsko-rekreativnu šetnju do nacionalnog spomenika Stari grad Komotin.

Šetnja će se održati 26. 4. 2025. godine.
Cilj ove aktivnosti je promoviranje planinarstva, prirodnih ljepota, zdravlja i druženja.
“Organiziranjem šetnje želimo popularizirati prirodne ljepote brda, brdašaca, brežuljaka, prirodne ljepote potočića, te kulturnu i povijesnu baštinu Starog grada Komotina”, naveli su iz Turističke zajednice Jajca.
Plan puta:
Okupljanje planinara i polazak s parkinga u Pijavicama (kod Besta) u 8:00 sati. Bešpelj- Nekropola stećaka Mramorje-Vodopad-Turbe-Komotin-Cvitović-povratak u Jajce u 15:00 sati (kod Besta).
Ruta nije zahtjevna. Prije polaska na stazu, na Bešpelju, organiziran je doručak i okrjepa.
Za sudjelovanje bit će potrebno prijaviti se Turističkoj zajednici Jajce tzjajce@gmail.com, ali ne brinite, kotizacija nije potrebna!
Komotin – srednjovjekovni dvorac s dušom prošlih vremena
Na vrhu uzvisine, s pogledom koji oduzima dah, smjestio se Stari grad Komotin – fascinantan primjer srednjovjekovne arhitekture koji više liči na vlastelinski dvor nego na ratnu utvrdu.
Iako je na prvi pogled Komotin izgrađen poput tvrđave, njegov primarni cilj nije bio vojna odbrana, već život plemstva. Ipak, prirodan teren i položaj su ga činili teže dostupnim: nalazi se na uzvišenju, do kojeg vode serpentine, a prilaz je nekada bio osiguran drvenim pokretnim mostom iznad jarka – što je svakako doprinosilo njegovom fortifikacijskom karakteru.
Kameni zidovi, debeli između 1,2 i 1,4 metra, daju mu prepoznatljiv izgled srednjovjekovne utvrde, a unutrašnjost je nekad bila dom lokalnoj vlasteli, sa svim prostorijama koje takvi dvorci inače posjeduju.
Poznati arheolog Ćiro Truhelka bilježi da je grad, u njegovo vrijeme, bio gotovo potpuno očuvan do krova, što dodatno potvrđuje njegov značaj i vrijednost kao kulturno-historijskog spomenika.
Komotin se vrlo rijetko spominje u pisanim izvorima. Ipak, jedan historijski zapis iz 1497. godine otkriva zanimljiv detalj: tada je bosanski namjesnik Alibeg zauzeo Komotin i u njemu stacionirao svoju posadu – i to uprkos tadašnjem primirju između Ugarske i Osmanskog carstva. Ovaj potez izazvao je negodovanje u Budimu, pa je kraljevsko poslanstvo upućeno u Carigrad s ciljem protesta.
Danas, iako nije široko poznat, Komotin ostaje tihi svjedok jednog bogatog historijskog perioda i prava poslastica za sve ljubitelje srednjovjekovne arhitekture i skrivenih dragulja naše kulturne baštine.