Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 5. marta, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs koja 2025. godini traje od srijede 5.3. do četvrtka 17.4.
Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.
Korizma – Propisi posta
Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs.
Prema crkvenim propisima, post znači da se punoljetni katolici – od navršenih 18 do 60 godina života – smiju samo jednom dnevno najesti do sitosti, uz mogućnost još dva manja obroka, ali koja zajedno ne čine puni obrok. Od ove obaveze izuzeti su bolesnici, kao i druge osobe koje iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti postiti.
Nemrs znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, dok je dozvoljena konzumacija ribe, jaja i mliječnih proizvoda.
Pored propisanog posta i nemrsa, vjernici se na ove dane često potiču na dodatne oblike odricanja – poput suzdržavanja od gledanja televizije, korištenja društvenih mreža, izbjegavanja zabava i sl. – u duhu osobne pokore i unutarnje pripreme za Uskrs.
Mnogi kršćani odlučuju da će se kroz svih 40 dana odreći nečega što im je posebno drago – poput mesa, alkohola ili cigareta. Neki su, upravo zahvaljujući korizmenom odricanju, uspjeli prekinuti i s težim ovisnostima, poput one o drogama.
Pojedinci donose odluke poput ranijeg ustajanja, izbjegavanja gledanja televizije ili slušanja zabavne muzike, birajući umjesto toga klasičnu muziku ili govorne programe. Ozbiljni vjernici često sebi zadaju i posebne oblike pokore – nastoje se osloboditi određenih grijeha, uvesti korisne navike i unijeti više duhovne discipline u svoj svakodnevni život.
Tokom korizme mnogi se trude biti marljiviji, samozatajniji, strpljiviji prema ukućanima, skromniji u riječima i ponašanju. Neki odluče svaki dan čitati desetak minuta iz Svetog pisma, dok druge porodice uvode zajedničku večernju molitvu ili svakodnevno mole krunicu. Mnogi se odluče ispovjediti na početku i na kraju korizme kako bi duhovno čisti dočekali Uskrs.
Djeca se obično odriču slatkiša ili igrica koje im ometaju školu, dok se mladi odlučuju na suzdržanost u izražavanju ljubavi kroz fizički kontakt. Ima i bračnih drugova koji donesu odluku da će tokom korizme jedno o drugome govoriti samo pozitivno. Neki pohađaju svetu misu svakog dana, dok drugi svakodnevno izdvajaju pola sata za osobnu molitvu, razgovor s Bogom, tišinu i duhovno ozdravljenje.
Korizma je, dakle, poziv svima da u svoje dane posiju novo sjeme – da “zaoru osobitu brazdu života”, kako bi iz nje izraslo nešto dublje, čišće i bolje. To je vrijeme za promjene koje oplemenjuju duh, jačaju vjeru i približavaju nas Bogu i drugima.
Nad svima, već na Pepelnicu, lebdi Isusova riječ koja zove: »Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti«. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: »Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti«. Ili pak druga rečenica: »Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti«.
Pepelnica je ostala kao spomen na pokoru koju su činili Jevreji tokom svoje historije. Veliki sveci i pokornici Starog zavjeta znah’ su se obući u kostrijet od grube konoplje, posuti glavu pepelom, i leći u prah u znak da su sagriješili i da žele popraviti svoj život. Prah označuje da je čovjek bez Boga samo gomila praha koja se raspadne i zauvijek nestane. Tek u Božijoj svemoći i ljubavi taj prah postaje čovjekovo tijelo i duša, i neraspadljiv, besmrtan i vječan. Zato taj prah koji se zove čovjek i koji je smrtan i loman treba neprestano Božju prisutnost i snagu Duha Svetoga da učini čovjeka nepobjedivim i besmrtnim.
Velika subota
Vrijeme pripreme za Uskrs završava na Veliku subotu, tačnije Vazmenim bdjenjem, a 40 dana je izabrano prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simbolički se uz taj broj vezuje i 40-godišnje putovanje Izraela u obećanu zemlju. Crkva ističe kako korizmeni post ne znači samo odricanje od ukusnih – mesnih i začinjenih – jela, nego ponajprije prekid sa svakodnevnim lošim navikama.
Post je ponajmanje sredstvo kozmetičkog karaktera i u njegov bitan sastav ubraja se duhovni značaj pokorničkih djela. Korizma koja počinje na Pepelnicu vrijeme je velikih obećanja i nada. Tada bi trebalo napraviti zaokret života. Najprije odreći se grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Zatim zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore duše, zamoliti Boga neka osvježi i izliječi dušu, tijelo i duh, a onda početi živjeti pozitivno i vidjeti da je zaista moguće biti sasvim drugačiji čovjek, svet, da je moguće svega se odreći i biti slobodan u srcu, da je moguće prihvatiti život s križevima, mukama, smrću i bolestima, te postati zdrav, vječan i neuništiv. Ko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kršćanin, vjernik i čovjek. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u naš, nego također novi početak, proljeće vlastitog života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti.
Korizmene poruke
U svojim korizmenim porukama katolički biskupi širom svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme pripreme za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica.
Zanimljive činjenice o Uskrsu
