Na uzvisini brda Visočica, s pogledom na cijelu nizinu u kojoj će kasnije niknuti grad kojeg danas znamo kao Visoko, nalaze se ostaci srednjovjekovne tvrđave koja je služila kao sjedište velikog kneza bosanskog i gdje su napisani i potpisani važni historijski spisi srednjovjekovne Bosne.
Stari grad Visoki poznati je srednjovjekovni grad koji je nastao tokom 14. stoljeća, a koji se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana, a kasnije kralja Tvrtka I Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum”. U drugoj polovini 11. stoljeća se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali. Već krajem 12. vijeka Kulin ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima (mjesto pored Visokog ) u polovini 14. vijeka bio jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove crkva bosanska je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora, franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva.
Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Njegova primarna funkcija je bila odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima.
Danas je Stari grad Visoki zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U novembru 2006. godine Akademija nauka i umjetnosti BiH je izdala poštanske marke sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada.
Kako doći?
Stari grad Visoki nalazi se na vrhu tzv. Bosanske piramide Sunca u Visokom. Put Ravne-Stari grad Visoki je asfaltiran. Prilaz starom gradu se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže. Do tvrđave vodi koziji put koji često zna zarasti niskim rastinjem, ali je uglavnom prohodan.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
