Latinska Ćuprija

Mijenjao se naziv mosta, mijenjali se oblici jednako kao što su se smjenjivali i heroji. Prvi most na ovom mjestu je bio od drveta a sagradio ga je sarač Husein, sin nekog Širmerda, da bi kasnije kameni most sagradio sarajevski ajan Ali Ajni-beg godine 1565.

Smatra se da je most imao četiri stuba na kojima je ležalo pet lukova, ali regulacijom Miljacke u XIX vijeku jedan stub biva zazidan, a ćuprija ostaje sa četiri luka. Prvobitni naziv mosta je bio Latinska ćuprija, a ime je dobila po obližnjoj latinskoj, odnosno, dubrovačkoj trgovačkoj koloniji. Inače ovaj most je povezivao desnu obalu Miljacke sa dijelom grada gdje je stanovalo kršćansko (katoličko) stanovništvo, koje je u narodu bilo poznato kao Latinluk. 

Preko ulice, nasuprot mostu, 28.06.1914. godine, Gavrilo Princip, član organizacije “Mlada Bosna”, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Franz i Sofija su bili tu da obiđu austrougarske vojne trupe, Zemaljski muzej, a onda i da se provozaju prvim tramvajem u Evropi, ali i da proslave 14. godišnjicu braka. I tačno tamo gdje će kasnije stajati kvadratić s utisnutim stopama, član Mlade Bosne Gavrilo Princip potegnut će pištolj i pucati u automobil kojim se vozio prestolonasljednik.

Franzu i Sofiji  je na mostu bio podignut spomenik, koji je porušen 1918 a dijelovi spomenika se čuvaju u muzeju u Sarajevu. Nakon toga, u cilju da se obilježi mjesto gdje se sve to desilo, Latinska ćuprija dobila je naziv Principov most, a Sarajevo je dugo u svijetu bilo poznato uglavnom po tom atentatu.

Muzej Mlada Bosna danas se zove Muzej Sarajevo 1878-1918, na njegovom zidu, na LCD monitoru, danonoćno se prikazuju dokumenti i inserti iz Sarajevskog atentata, a Principov most ponovno se zove Latinska ćuprija.