Miroslav Krleža: Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno!
Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj.
Tekstovi o stećku, Miroslav Krleža
O bosanskom jeziku:
“Andrićev je jezik izvanredan, kao što je za mene najljepši naš jezik – jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Uzmite na primjer Skendera Kulenovića, te Derviša Sušića, Mešu Selimovića, pa Aliju Isakovića ili Nametka ili ako hoćete i one Muslimane koji se javljaju ranije, još osamdesetih godina. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca”, prenio je nedavno časopis za kulturu i društvena pitanja Behar iz Zagreba, a priredio mostarski književnik Ibrahim Kajan.”
Jedan je od najznačajnijih književnika sa područja bivše Jugoslavije 20. stoljeća je hrvatski pisac i enciklopedista Miroslav Krleža (7. juli 1893-29. decembar 1981, Zagreb). Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvataju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, …). Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus.
