Skriven duboko među omorikama u šumi nadomak sela Bakići kod Olova, visok četiri metra i s kuglom na vrhu, stoji grandiozan spomenik – Obelisk kralja Tvrtka, jedan od najvećih i najvažnijih koji vodi porijeklo iz srednjovjekovne Bosne.
Foto: Furaj.ba
U narodu ga zovu veliki nišan, no riječ je o Obelisku koji se nalazi na historijskom lokalitetu Bakići Donji na kojem se nalaze ostaci temelja crkve Svetog Roka, nekropola stećaka i velikih osmanskih nišana, koje su zaštićeni kao nacionalni spomenik BiH.
O njemu se malo toga zna. Smatra se da ga je u 14. stoljeću izgradio prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, a o mogućim razlozima kazuje samo jedna legenda. Naime, Tvrtko I je u toj šumi lovio divlje svinje, te je ranjen prilikom lova i jedva je ostao živ, pa je dao da se na tom mjestu gdje je ranjen podigne spomenik.
Od tad do danas, niko ga više sa tog mjesta nije maknuo. A pokušali su ga pomaći i premjestiti u Zemaljski muzej, ali nisu uspjeli čak ni sa teškim mašinama. Ovako sada stoji u netaknutoj prirodi, gdje prilikom šetnje iznenađuje i turiste i nanovo mještane.
Foto: Furaj.ba
Obelisk kralja Tvrtka od postolja do vrha visok je preko četiri metra, i sa kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Izgrađen je od krečnjačkog monolita. Na svim stranama obeliska su iscrtani simboli: spirale, grožđe, cvijeće i životinje. Na vrhu obeliska možete vidjeti savršeno oblikovanu piramidu sa sve četiri strane.
Kraj njega su nekada prolazile karavane, konji i magarci natovareni rudama iz okolnih rudnika, stoga se danas ovo mjesto zove i Konjsko (nekada Vlaškovac). Neki historičari pretpostavljaju da se nalazi u istoj ravni kao obelisk u Vatikanu. Ipak, ovako misteriozan i neobičan, rijetka je pojava u svijetu baš kao zagonetne kamene kugle u Zavidovićima, udaljene 80 kilometara od njega, te piramide u Visokom udaljene svega 50-ak kilometara itd.
O njemu postoje i druge pretpostavke, ali se najveći bh. historičari poput Dubravka Lovrenovića, Ćire Truhelke i Šefika Bašlagića slažu da je jedan od najznačajnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Lovrenović je u svojoj monografiji “Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka” o njemu zapisao kako postoji mogućnost da je pod ovim spomenikom sahranjen bosanski vlastelin ili feudalac iz prvog razdoblja širenja islama, na što bi ukazivalo obližnje Svatovsko greblje, koje predstavlja nastavak onog iz srednjeg vijeka pod nazivom Kaursko groblje, no na cjelovit odgovor na to pitanje nikada nije pronašao.
Ti podaci zapisani su i u Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Vozite se magistralnim putem Sarajevo-Tuzla. Skretanje za Bakiće iz pravca Sarajeva je ubrzo nakon Bijambara, a iz pravca Olova nakon skretanja za Ajdinoviće.
Samo iz pravca Olova postoji tabla koja upućuje na skretanje prema Obelisku. U Bakićima kod drvene kućice skrenite desno i vozite se pravo makadamskim putem, bez skretanja, do dječijeg igrališta gdje možete parkirati automobil. Odatle put nastavite pješke krajnjim lijevim putem koji ide iznad igrališta kroz šumu nekih 5-10 minuta hoda i usput ćete naići na obelisk. Ukoliko naiđete na mještane koji su vam voljni biti vodiči do ovog mjesta, a često jesu, to bi bilo idealno!
Između lokaliteta Klisa i Vlaškovac, pruža se manji greben – Grebljica, obrastao borovom šumom, na kome je smještena nekropola sa 14 stećaka – također zaštićen nacionalni spomenik.
Ispod sela Klise, a 300 metara udaljen od Obeliska, nalazi se i vrelo Kamenica. U blizini su i ostaci temelja crkve sv. Roka.
Šuma koja vodi prema Obelisku bogata je gljivama i ljekovitim biljem.
Kada krenete u pravcu Sarajeva, ne propustite šetnju kroz Zaštićeni pejzaž “Bijambare”, vožnju vozićem do bijambarskih pećina. Ručajte u nekom od restorana na Nišićkoj visoravni u kojem uglavnom služe jela napravljena od domaće heljde s tog područja i uživajte u prekrasnom pogledu.
Pripremila: S. Hodžić, Furaj.ba
Glavni sponzor:
Sponzori projekta:
Medijski pokrovitelji:
Zato što jedan članak nije dovoljan…
BIJAMBARE – CIJENE I TERMINI ULAZA
