Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u Sarajevu u januaru 2017. godine. Čuva kolekcije ličnih predmeta, priča, audio i videosvjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju jedinstveno iskustvo odrastanja u ratu.
Nastavak je to istraživačkog projekta započetog 2010. godine u okviru kojeg je nastala i knjiga Djetinjstvo u ratu koja je objavljena 2013, a zatim prevedena na engleski, njemački, poljski, japanski i italijanski jezik.
Upravo zbirka ličnih predmeta predstavlja najvažniju kolekciju Muzeja, gdje svaki ‘umuzejen’ predmet prati priča njegovog vlasnika/vlasnice.
U potresnoj priči o pećici Sanje Stevanović Martinović iz Sarajeva, koja je izložena uz predmet, može se pročitati:
“Osjetili smo smrt. Brat je izašao da ubere travku za našeg papagaja kada ga je snajper pogodio pravo u srce. Imao je tek deset godina! Ni na sahranu mu nismo mogli otići. Naš svijet se tada srušio. Osjetili smo život. Sestra se rodila usred rata. Živjeli smo u podrumu i mjesecima nismo vidjeli nebo, ni sunce, ni kišu… Sestra je bila naš spas i nada, simbol pobjede života nad smrti. Pokušavali smo preživjeti. Simbol umijeća preživljavanja u ratu je i ova pećica. Pećicu je napravio tata u Sarajevu 1993. godine. Glavni dio je napravljen od pretis-lonca, nogice su urađene od gromobrana, limena vrata su napravljena od oluka, koji je tokom granatiranja spao sa zgrade. Na pećici smo kuhali grah, makarone, rižu, leću i kruh od mekinja. Na nju smo se i grijali i ložili razne knjige, novine, parket, cipele… Sve je ovo zavijek promijenilo naše živote.”
Nekoliko stotina je ovakvih priča pohranjeno za sva vremena u Muzej ratnog djetinjstva, gdje su vrata za nove predmete i priče još uvijek širom otvorena. Ko god želi, i danas se može prijaviti za učešće u stvaranju muzejske kolekcije ustupanjem ličnih uspomena i snimanjem video svjedočenja.
Cilj Muzeja ratnog djetinjstva nije samo da se trajno sačuvaju uspomene, nego i da se dokumentira iskustvo onih koji nemaju apsolutno nikakav utjecaj na rat, ali njihovi životi svejedno neće biti nimalo pošteđeni brutalnosti koju sa sobom donosi.
Vrlo brzo nakon otvaranja stalne postavke, Muzej ratnog djetinjstva privukao je pažnju medija iz cijelog svijeta. Danas sarađuje sa vodećim svjetskim univerzitetima i muzejima, te je na evropskoj muzejskoj sceni prepoznat kao jedan od najinovativnijih i najdinamičnijih novih muzeja.
Aktivnosti Muzeja su istraživačke, izlagačke i edukativne. Osim u BiH, Muzej trenutno svoje projekte realizira u Libanu, Srbiji, Ukrajini i SAD-u, te polako izrasta u međunarodnu platformu za istraživanje i prezentaciju ovog iskustva.
Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu u okviru programa Evropski muzej godine. Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost u muzejskoj praksi, te doprinos prezentaciji evropskog naslijeđa. Iste godine, Muzej je bio finalist za glavnu nagradu Evropske muzejske akademije, a 2019. godine dobio je specijalno priznanje u izboru za nagradu Živa, nagradu za najbolji slavenski muzej.
