Muzej ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu – simbol državnosti BiH

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Muzej se nalazi u centru Mrkonjić Grada, u zgradi izgrađenoj 1896. godine kao trgovina porodice Gašić.

Zasjedanja ZAVNOBIH-a održana su ukupno tri: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) održano je 25. novembra 1943. godine u 19 sati. Bio je to najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Zasjedanje je završeno iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro, a osnivačkoj skupštini prisustvovalo su 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom. Avdo Humo bio je prvi potpredsjednik, Aleksandar Preka drugi potpredsjednik, Đuro Pucar Stari treći potpredsjednik i Hasan Brkić sekretar.