Organizatori Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine imaju ambiciozan cilj – imati najzelenije igre do sada.
Plan im je prepoloviti emisiju gasova sa efektom staklene bašte u poređenju sa nivoima zabilježenim u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016. godine, što je prvi korak šire strategije Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) za održavanje održivih mega-događaja u eri klimatskih promjena.
Pariske igre će biti test ne samo za ekološke kredencijale francuske prijestonice, već i za ambiciju MOK-a da organizira održive mega-događaje u vremenu klimatskih promjena.
Pariz se obavezao da će koristiti manje materijala i energije, uz minimalnu izgradnju novih objekata. Atletska sela, koja će kasnije biti preuređena u socijalne stanove za 12,000 ljudi, građena su uglavnom od drveta i nisko-karbonatnog cementa, sa prirodnom ventilacijom umjesto klima uređaja. Za razliku od Londona, koji je izgradio šest novih objekata, Pariz je izgradio samo jedan novi – akvatički centar u siromašnijem dijelu Saint-Denisa, koji će kasnije biti pretvoren u zajednički bazen.
Još jedan zanimljiv aspekt pariskih igara je korištenje historijskih lokacija za sportske događaje. Umjesto izgradnje novih objekata, osam privremenih objekata postavljeno je u blizini historijskih spomenika, poput Ajfelovog tornja.
Georgina Grenon, šef održivosti za Pariz 2024, navodi da je 90 posto opreme obezbijeđeno za drugi život, uključujući madrace iz atletičkih sela koji će biti donirani vojsci.
Inspiracija za buduće olimpijske gradove
Uz sve napore za smanjenje emisija, ostaje izazov kako organizovati događaj koji privlači hiljade gledalaca bez značajnih ekoloških posljedica. Iako se Pariz planira oslanjati na vozove za transport evropskih timova, budući domaćini Olimpijskih igara u Los Angelesu i Brisbaneu će se više oslanjati na avionski prevoz, što dodatno povećava emisiju gasova. Uprkos tome, Pariz 2024. postavlja nove standarde i inspiriše druge gradove da preduzmu slične korake ka održivosti.
Los Angeles, koji će biti domaćin igara 2028. godine, obećao je da neće graditi nove stalne objekte, već će se fokusirati na “ponovnu upotrebu” postojećih objekata. Također, planiraju unapređenje javnog prevoza kako bi smanjili zavisnost od automobila. Brisbaine, domaćin igara 2032. godine, također je posvećen održivosti, uz obećanje da će igre biti ekološki prihvatljive.
Sa svim ovim inicijativama, Pariz 2024. predstavlja test za MOK-ovu strategiju održivih igara. Mnogi vjeruju da će uspeh ovih igara postaviti standard za sve buduće olimpijske događaje, dok drugi smatraju da će biti potrebno još mnogo napora kako bi se u potpunosti smanjio ekološki otisak. Sve ove mjere su dio šire strategije da se pokaže kako i veliki sportski događaji mogu biti održivi i ekološki prihvatljivi.
S obzirom na sve ove korake, pariske igre predstavljaju značajan iskorak u pravcu održivosti. Međutim, ostaje pitanje da li je moguće potpuno eliminirati ekološki utjecaj tako velikih događaja. Bez obzira na to, ono što je sigurno jeste da su organizatori Pariza 2024. odlučni da pokažu kako se ekološki izazovi mogu prevazići inovacijama i odgovornim planiranjem. Ukoliko uspiju, Pariz 2024. će postaviti standard za sve buduće olimpijske igre i pokazati svijetu da je moguće organizirati događaje ove veličine na ekološki održiv način.
Ove inicijative su korak naprijed ka budućnosti u kojoj će održivost biti ključni dio svakog velikog sportskog događaja, a Pariz 2024. može biti svjetao primjer za sve buduće domaćine olimpijskih igara.
