Od starog grada do sela kojeg su sagradili Rimljani: Šta vidjeti u okolini Neuma

Iako svi idu put Neuma kako bi se osvježili u Jadranskom moru, malo je onih koji znaju da putem do Neuma, da li preko Svitave ili Stoca, mogu vidjeti izuzetno značajno kulturno-historijsko blago Bosne i Hercegovine koje se nalazi čak i na listi UNESCO-ve svjetske baštine, a neka su nalazišta tu još od antičkog doba.

Neum je naseljen još od drevnih vremena područje Neuma kada je bio značajna raskrsnica raznih puteva koji su vodili od obale prema unutrašnjosti. Prvi put se grad spominje u 4. stoljeću, odnosno 533. godine pod nazivom “Neuense”, no arheološka nalazišta pokazuju da je njegova okolina naseljena i ranije. Sve do 1718. godine Neum se nalazio u okviru Dubrovačke Republike, kada je predan Osmanlijama za potrebe brodova i opskrbe vojnih postrojbi u zaleđu. Neum se našao u sastavu Bosne i Hercegovine po dolasku Austro-Ugarske monarhije, 1878. godine, a u drugoj polovini prošlog vijeka u njemu se počinju graditi prva odmarališta, hoteli i ostali turistički sadržaji.

Donosimo vam spisak najinteresantnijih atrakcija koje možete vidjeti u okolini Neuma kako biste se što bolje upoznali sa historijom ovog prekrasnog gradića:

Stari Hutov ili Hadžibegov grad

Na putu od Stoca prema Neumu, u podnožju planine Žaba, smješteno je kameno zdanje Starog Hutovog grada ili Hadžibegovog grada. Put od mjesta Hutovo, smještenog blizu Popovog polja gdje ponire rijeka Trebišnjica, vodi do Stoca, Neuma i Stona na Pelješcu. Nekada je ovim mjestom prolazio i prahistorijski Veliki put ili Put soli iz Stona u kojem i dan-danas postoji solana. Ovim putem je i omiljena bosanska kraljica Katarina 1463. godine pobjegla pred Osmanlijama u izgnanstvo, najprije u Ston, pa u Rim.

Iako nema tačnih historijskih podataka o vremenu nastanka ovog grada, arheološka istraživanja pokazala su da je na ovom mjestu nekada bilo prahistorijsko naselje u kojem je glavna građevina bila stražarnica koja je nadzirala cestu koja je prolazila kroz ovaj grad. Prvi put se spominje u pisanim dokumentima fra Sikste iz 1525. godine kada je prolazio kroz ovo selo u junu te godine iz Slanog prema Zavali. Etimologija imena grada veže se za latinski naziv za sokola – Huti, no postoji vjerovanje i da je Huti bilo ime vlastelina koji je živio tu još u doba Rimljana. Grad se još naziva i Hadžibegov, po hadži Mehmed-begu Rizvanbegoviću koji je 1802. godine postao prvi i bio jedini kapetan Hutovske, posljednje osnovane kapetanije u BiH do 1832. godine. On je carinsku kulu gdje se nekad ubirala carina za karavane pretvorio u utvrdu. Grad je nekada imao devet kula, danas se nazire samo jedna.

Ovo arheološko područje koje uključuje tvrđavu i tri ploče smještene u lapidariju Zavičajne kuće u Hutovu zaštićeno je kao nacionalni spomenik BiH, a u njegovoj blizini nalaze se i tri nekropole sa stećcima.

Crkva sv. Ane u drevnom selu Gradac

Na 20-ak kilometara od Neuma, na putu od Stoca kroz mjesto Hutovo, nalazi se crkva posvećena svetoj Ani, majci Blažene Djevice Marije. Sagrađena je malo prije 1619. godine, a kao njen graditelj se u literaturi spominje fra Blaž Gračanin. Zaštićena je kao nacionalni spomenik BiH.

Vranjevo selo kojeg su sagradili Rimljani

Dvije stotine godina trebalo je Rimljanima da osvoje Balkan i počnu da ga naseljavaju. Među brojnim naseljima koje su sagradili širom naše zemlje je i malo selo dva kilometra udaljeno od mora i Neuma, koje je ih je privuklo zbog ugodne mediteranske klime s dugim i toplim ljetima, te kratkom i blagom zimom. Vranjevo selo je u 1. stoljeću prije nove ere bilo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. stoljeća p. n. e, a arheološko područje i nekropola sa stećcima koje je i dan-danas vidljivo proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH. Nalazilo se uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. U srednjem vijeku bilo je politički centar župe Žaba i sjedište vlastelina.

Danas su sačuvani ostaci građevine ovog sela, sakralni objekt u obliku stuba na kojem se nalazi krst, ostaci zidova, a u blizini naselja se nalazi i dvije nekropole sa stećcima.

Nekropole sa stećcima

U okolini Neuma nalazi se još nekoliko interesantnih nekropola sa stećcima koje su uvrštene i na listu UNESCO-ve svjetske kulturne baštine, a većina ih je zaštićena i kao nacionalni spomenik BiH. To su: nekropola u selu Brštanica; nekropole na području Gornjeg Hrasnog – veće nekropole od kojih se svojom ukrašenošću ističu Podgradinje smještena uz pravoslavno groblje i crkvu, Međugorje kod Glumine, te Toplice kod Vinjina, nekropole Crkvine i Karasovice; Vranjevo selo, kao i manje poznate nekropole: Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.

Stećci neumskog kraja | Furaj.ba

Osim što je jedina i najpoznatija primorska destinacija u Bosni i Hercegovini, Neum ima još štošta ponuditi turistima, i to iz kulturno-povijesne domene. To se prije svega odnosi na stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike, unikatne i karakteristične samo za naše podneblje. Donosimo vam neke od naljepših nekropola neumskog područja.

Izleti u okolini Neuma