U zagrljaju prostranih i pitoresknih područja planine Čvrsnice, Čabulje i Vrana smjestio se jedan od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine – Park prirode Blidinje.
Foto: Amira Skopljak – Foto baza
U njegovom samom srcu, kao nepregledna prerija iz američkih filmova, pred posjetiocima se pruža slikovito Dugo polje čiji je istinski dragulj najveće glečersko jezero u našoj zemlji – Blidinjsko.
Zašto posjetiti Blidinje
Šumski krajolik, dugi pašnjaci, bistro jezero, čist zrak i brojna arheološka nalazišta samo su neki od razloga, koji su sigurno više nego dovoljni da posjetite ovaj jedinstveni prirodni rezervat. No, Blidinje nudi puno više – za svakoga ponešto.
Put od Sovićkih vrata prema Blidinjskom jezeru; Foto: Samra Višnjić
Historičare i arheologe naročito će obradovati činjenica da se na Blidinju nalaze neka od najznačajnijih i najljepših arheoloških nalazišta u BiH, npr. nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka. Tu je i franjevački samostan, koji je smješten u podnožju vrha Pločno na 2.228 metara nadmorske visine, u mjestu zvanom Masna Luka, a u njemu je smještena i umjetnička galerija.
Stećci Blidinja | Furaj.ba
Park prirode Blidinje osim svoje prekrasne prirode ima štošta ponuditi i kulturistima. To se prije svega odnosi na srednjovjekovne nadgrobne spomenike – stećke. Tekst i fotografije: Domagoj Bencun Prema historičaru Dubravku Lovrenoviću na području Blidinja nalazi se 5 obrađenih nekropola sa ukupno 244 stećka (103 ploče, 100 sanduka, 23 visoka sanduka, 11 sljemenjaka s postoljem, 3 sljemenjaka bez postolja, 3 fragmenta i 1 križ).
Panorama Blidinjeg jezera; Foto: Samra Višnjić
Osim jezera, na Blidinju ima 15-ak izvora voda, a u prekrasnoj prirodi Parka mnoštvo je endemskih životinjskih i biljnih vrsta u čiju nepobitnu moć vjeruju mnogi koji ih dolaze tu brati. Najveći je to i evropski kompleks munike, ugrožene vrste bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka, a na prostoru parka rastu još četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Europi. Interesantno je i da runolist raste na 1.118 mnv, što je rijetkost. Zbog svega toga, Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a i očekuje se i da će biti uvršten na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a. Također, ovaj prostor je poznat i kao “zračna banja” i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak. No, to nije sve…
BLIDINJSKO JEZERO
Foto: S. H/Furaj.ba
Kao brižljivo njegovano gorsko oko Vrana i Čvrsnice, na 1.184 mnv u plodnoj dolini smjestilo se najveće prirodno jezero u BiH po kojem je cjelokupan Park prirode Blidinje dobio ime. Površina jezera je od 2,5 do 6 km² uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalnih četiri metra. Blidinje jezero se prvi put spominje oko 1885. godine, a po prvi puta se našlo na karti izrađenoj 1887. godine, za vrijeme Austro-ugarske vlasti u BiH. Ipak, jezero je predmet brojnih istraživanja kojima se pokušava utvrditi da li je ono lednjačkog porijekla ili je na njegov nastanak utjecao ljudski faktor, odnosno da li su jezero napravili krajem 19. stoljeća stočari koji su začepili ponore na najnižem dijelu Blidinjskog polja. Ukoliko oslušnete razgovore mještana, pitajte ih za legendu o nastanku jezera – svađi dva brata zbog žene i o tome zašto se jezero uvijek uzburka na Ivandan. Rado će vam ih ispričati, te se prisjetiti kako su njihovi preci nekada na mjestu jezera orali i sadili, a na tzv. blinjama, močvarnom tlu oko jezera napajali stoku, naročito za vrijeme nesnosnih vrućina.
Odmor kraj jezera; Foto: Samra Višnjić
Iako mještani okolnih gradova na Blidinju traže spas od vrućina, na njemu ćete rijetko vidjeti kupače, ali sigurno hoćete ribolovce jer je jezero izuzetno bogato ribom. Zimi jezero bude zaleđeno, zbog čega bude posebna atrakcija, a to traje i do proljeća kada na njega počinju dolaziti i galebovi. Kraj jezera je lijepo šetati, kampovati ili odmoriti u drvenoj kućici kraj jezera, dekici itd.
TRI NAJDUBLJA KANJONA U EVROPI
Osim vrhovima planina Park prirode omeđen je i sa tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozojski profil. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor što je zaista jedinstven prizor. A kompletno područje Blidinje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu.
HAJDUČKA VRATA
Iako je po jezeru dobio ime, najveći simbol Park prirode Blidinje su Hajdučka vrata, prirodni fenomen smješten na istočnom dijelu planine Čvrsnica. Priču o karakterističnom prstenu u krečnjačkoj stijeni stvaranom vijekovima koji se nalazi na rubu kanjona Dive Grabovice sada već znaju svi. Hajdučka vrata se nalaze na 2000 m n/v, ime su dobila po hajducima i odredište su brojnih planinara, zaljubljenika u prirodu, kao i fotografa, koji odavde mogu uživati u zaista prekrasnom, jedinstvenom i neprocjenjivom pogledu na Divu Grabovicu, stijenu Velikog Kuka, Čabulju, Velež, Prenj i napraviti neprocjenjive fotografije… I svakako, jedan je od najljepših vidikovaca na bosanskohercegovačkim planinama koji postaje sve popularniji. Kao društveno odgovorni, želimo vam skrenuti pažnju, u svrhu zaštite ovog jedinstvenog prirodnog fenomena, da se prilikom posjete na Hajdučka vrata nikako ne penjete na prsten, jer ga tako možete oštetiti.
MIJATOVA PEĆINA
Na prostoru planine Vran nalazi se i pećina u kojoj se skrivao blidinjski narodni junak Mijat Tomić, zbog čega ona danas nosi naziv Mijatova pećina. Zaštićen je to i popularan geomorfološki spomenik prirode, poput Hajdučkih vrata i Blidinjskog jezera. O njegovom odmetanju u hajduke i danas se prepričavaju brojne legende u ovom kraju, o njegovim pohodima opjevano je 28 pjesama. A tu na Sovićkim vratima, na ulazu u Park prirode, njegov je grob, na mjestu gdje je izdahnuo…
SKI CENTAR PARK PRIROD BLIDINJE
Zapadnu granicu parka čini Vran planina, jugoistočnu Čvrsnica, a sportsko-rekreacijski centar Risovac smjestio se u podnožju tih planina na nadmorskoj visini od 1800 m. Ski centar je opremljen sa ski liftom dužine 575 m (četverosjed kapaciteta 1.600 osoba, te dječiji lift 560 osoba na sat) na 6 km dugim stazama od čega su dvije lahke a dvije srednje teške staze.
OSTALE AKTIVNOSTI
Blidinje je idealna lokacija za stacionirati se i uživati u aktivnom odmoru. Na ovom području možete isprobati biciklizam kroz ovu nepreglednu preriju, skijanje u skicentru, jahanje, trke, najam qadova, posmatrati zvijezde na kristalno čistom nebu noću, loviti Mliječni put ili zvijezde padalice, planinarenje na okolne planine, branje ljekovitog bilja, ali i isprobati izvrsnu domaću hranu.
Planinarski dom Vilinac; Foto: PKD
Najpopularnije mjesto za jesti i odsjesti je motel “Hajdučke vrleti” smješten nadomak samog jezera, kao i planinarski dom na najvećem vrhu Čvrsnice – Vilinac, na 2.116 mnv, u kojem može spavati 50 osoba. Godine 1936. Hrvatsko planinarsko društvo “Bjelašnica” vrh “Vilinac” za skijaški izlazak. Tu su još i planinarska kuća Tise, bivak pod Kukom i kuća na Plasi.
KAKO DOĆI
Do Blidinja se stiže iz Jablanice putem dužine oko 25 km. Zimi se redovno održava, te je moguće doći do skijališta. Udaljenost iz Tomislavgrada do Blidinja je oko 26 km (10-ak km je makadam), a iz pravca Posušja 28 km.
S. Hodžić, Furaj.ba
