Persepolis jedna od najljepših arheoloških lokacija na svijetu

Persepolis, jednu od tri prijestolnice antičke Persije Iranci još nazivaju i „Džamšidov tron“ (Takht-e Jamshid), prema imenu prvog, mitskog cara Persije). U poređenju sa ostale dvije prijestolnice, Persepolis je najmlađa i definitivno najglamuroznija – mjesto gdje su carevi pravili zabave za veliki broj zvanica koje su trajale i po 2  – 3 mjeseca.

Gradnja Persepolisa započeta je u VI vijeku pre naše ere, na prethodno ozidanoj vještačkoj terasi površine 125.000 m2, visine 20 metara, i trajala je godinama. U Bibliji, u okviru Starog zavjeta opisana je gradnja kompleksa sa detaljnim podacima o tome koje nacije su učestvovale u poduhvatu i iz kojih sve krajeva poznatog svijeta je nabavljan materijal za gradnju. U spisima se pominju zlatni vrčevi iz kojih se na višenedeljnim zabavama ispijalo vino, sobe sa svilenim baldahinima i zavjesama, i najrazličitije vrste hrane

I danas, nalazište posjećuje priličan broj domaćih, ali i sve više stranih turista. Osim čuvenog ulaza u palatni kompleks – „Kapije Svih Nacija“ („Gate of All Nations“) i ostataka palata nekoliko persijskih careva od kojih je svaki ponešto dodao ovom kompleksu, glavnu atrakciju arheološkog nalazišta predstavlja „Veliko stepenište“ („Great Stairway“), sa reljefima podanika čitavog Persijskog carstva u nacionalnoj nošnji onog vremena, koji u redu, na stepeništu caru prinose darove u vidu hrane, pića, životinja i robe. U okviru nalazišta postoji i manji muzej, smješten unutar nekadašnjeg harema cara Kserksa.

Godine 330. pre naše ere, Persepolis je nakon osvajanja uništio i zapalio Aleksandar Veliki, prethodno pobjedivši posljednjeg persijskog cara iz dinastije Ahemenida – Darija III.

Iako se dvije monumentalne grobnice persijskih careva Artakserksa I i Artakserksa III nalaze uklesane u stijeni iznad samog Persepolisa, preostala četiri najvažnija cara dinastije Ahemenida (osim Kira Velikog), sahranjena su na par kilometara odatle, na lokalitetu Nakše Rostam (Naqsh-e Rostam). Osim grobnica u stijenama, na kraju lokaliteta donekle ukopana u zemlju pomalja se Zoroastijska kula (Ka’ba-ye Zartosht), iz VI vijeka prije naše ere.

Sa druge strane autoputa u odnosu na Nakše Rostam, u stijenama Nakše Radžaba (Naqsh-e Rajab) svoja obličja su uklesali kasniji persijski carevi dinastije Sasanida (II – VI vijek naše ere). Jedan od najčuvenijih reljefa ovog perioda ikada – „Šapurova parada“ (III vek), predstavlja pobjedu cara Šapura I nad Rimljanima, sa carevima Valerijanom i Filipom Arabljaninom koji pred njim kleče i mole za milost.

Persepolis se od 1979.godine  nalazi na listi iranskih lokaliteta na listi Svjetske baštine.

Fotografije: Reza Vosughi