Nacionalni park Plitvička jezera u Hrvatskoj ubraja se u najljepše prirodne atrakcije u Evropi i nije ni čudo da je zajedno sa velikim šumskim kompleksom koji ga okružuje, proglašen nacionalnim parkom 1949., a trideset godina kasnije, 1979 godine, među prvima u svijetu, upisan je i na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Foto: Emira Azganović
Plitvička jezera čini jedinstven sistem od šesnaest jezera raspoređenih na dvije cjeline – Gornja i Donja jezera. Voda koja ih puni dolazi iz planinskih izvora i rijeka, prije svega iz rijeke Crne i Bijele, koje se spajaju i formiraju rijeku Maticu. Ona dalje napaja jezera, a potom voda nastavlja svoj put prema rijeci Korani koja izvire upravo na području Nacionalnog parka.
Gornja jezera čine: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Razlika u nadmorskoj visini između prvog i posljednjeg, Prošćanskog jezera i Kozjaka, iznosi oko 100 metara. Upravo su ova dva jezera i najveća u Nacionalnom parku. Posebno je zanimljiva istočna strana jezera Galovac, duga oko 200 metara, koja je poznata po nizu brojnih slapova nazvanih Prštavci.
Ono što Plitvička jezera čini posebnim jeste stalno stvaranje sedrenih barijera – prirodnih naslaga kamenca koje nastaju djelovanjem vode, biljaka i mikroorganizama. Zahvaljujući tim barijerama formirana su jezera različitih visina, pa se voda iz jednog u drugo preliva u obliku brojnih slapova i vodopada. Boja vode mijenja se od smaragdno zelene do duboko tirkizne, ovisno o količini minerala, svjetlosti i dubini jezera, stvarajući prizor koji se stalno mijenja i iznova oduševljava posjetioce.
Foto: Emira Azganović
Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak nije izgledalo kao danas. Bilo je podijeljeno u dva odvojena jezera između kojih se nalazio slap visok oko 40 metara. Vremenom je sedrena barijera na kraju jezera rasla mnogo brže od one koja je razdvajala dva jezera. Kako se barijera podizala, tako je rasla i razina vode, koja je postupno prekrivala nekadašnji slap. Kada je razdjelna barijera potpuno potopljena, dva jezera su se spojila u jedno. Danas je Kozjak najveće jezero Nacionalnog parka, s površinom od oko 81,5 hektara.
Na jezeru se nalazi i Štefanijin otok, dug oko 275 metara i širok približno 60 metara. Do njega se može prići izbliza ako iznajmite čamac i sami zaplovite mirnom površinom jezera, veslajući prema otoku i okolnim manjim vodopadima koji dodatno upotpunjuju ovaj pejzaž.
Foto: Emira Azganović
Niz strmu vapnenačku liticu s visine od 78 metara obrušava se voda potoka Plitvica, stvarajući Veliki vodopad – najviši vodopad u Hrvatskoj. Snažan mlaz vode koji se ruši niz stijenu stvara prizor koji je među najprepoznatljivijim simbolima Plitvičkih jezera.
Na suprotnoj strani nalazi se vidikovac s kojeg se pruža veličanstven pogled na Veliki vodopad u svoj njegovoj impozantnosti. Upravo s tog mjesta nastaju neke od najljepših fotografija čitavog kompleksa, jer se odatle najbolje vidi snaga vode koja se obrušava u podnožje i stvara prizor koji posjetioci dugo pamte.
Foto: Emira Azganović
Donja jezera čine Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Smještena su u uskom vapnenačkom kanjonu, gdje se voda obrušava niz visoke stijene stvarajući niz impresivnih slapova i kaskada. Šetnja stazom oko donjih jezera traje oko dva do tri sata, dok obilazak koji uključuje i Gornja i Donja jezera obično traje pet do šest sati.
Jedan od najljepših slapova na Plitvičkim jezerima nalazi se između jezera Milanovac i Gavanovac. Ovaj vodopad nazvan je slap Milke Trnine, u čast poznate hrvatske operne primadone koja je početkom 20. stoljeća donirala dio novca za očuvanje ovog područja. Danas je upravo ovaj slap jedno od mjesta na kojem posjetioci najčešće zastanu kako bi uživali u prizoru vode koja se s visine obrušava u smaragdno jezero.
Osim jezera i šuma, park krase i mnoge špilje
Foto: Emira Azganović
Plitvička jezera su i prostor bogat izuzetnim biljnim i životinjskim svijetom. Park je okružen gustim šumama koje su dom ugroženom smeđem medvjedu, vukovima, više od 160 vrsta ptica i brojnim drugim rijetkim životinjskim i biljnim vrstama. Dok šetate uz obalu jezera, često se mogu vidjeti jata riba koja mirno plivaju u bistroj vodi, potpuno nesvjesna posjetilaca oko sebe, jer je ribolov u parku strogo zabranjen.
Kroz ovaj jedinstveni prirodni krajolik vode kilometri drvenih staza koje vijugaju iznad jezera i slapova. Dobro su označene i pažljivo održavane, pa posjetiocima omogućavaju da izbliza dožive ljepotu vode, šuma i stijena. Svake godine ovuda prolaze hiljade turista iz cijelog svijeta, a mnogi dolaze na jednodnevne izlete s hrvatske obale, odakle redovno saobraćaju autobusne linije.
Foto: Emira Azganović
U Nacionalnom parku moguće je pješačiti, planinariti i voziti bicikl, dok je kupanje u jezerima zabranjeno kako bi se očuvao ovaj osjetljivi prirodni ekosistem. Za prevoz posjetilaca kroz park koriste se panoramski vozovi i elektrobrodovi, koji omogućavaju obilazak bez narušavanja prirodnog sklada.
Park ima dva službena ulaza iz kojih polaze različite pješačke rute, pa posjetioci mogu birati obilazak prema vremenu koje imaju na raspolaganju. Plitvička jezera jednako su očaravajuća u svim godišnjim dobima – od zelenila proljeća i svježine ljeta, do zlatnih jesenjih boja i zimskog prizora kada se slapovi pretvaraju u ledene skulpture. Upravo ta stalna promjena prirode čini svaku posjetu Plitvičkim jezerima posebnim doživljajem.
Više informacija o rutama obilaska i cijenama ulaznica može se pronaći na službenoj stranici Nacionalnog parka Plitvička jezera.
