Kroz godine školovanja i odrastanja o Safvetu-beg Bašagiću učili smo kao o piscu, no malo se znalo o njegovom životu i doprinosu bosanskohercegovačkoj kulturi.
Dr. Safvet-beg Bašagić jedna je od najznačajnijih intelektualnih figura u Bosni i Hercegovini, odnosno stožerna ličnost bošnjačke te bosanskohercegovačke književnosti i kulture „preporodnog doba“ s kraja 19. i početka 20. st., istaknuti pisac svog vremena, književni i kulturni historičar i prevodilac s orijentalno-islamskih jezika te kulturni i društveni pregalac.
I strastveni kolekcionar, baš kao i drugi članovi njegove porodice, naročito otac Ibrahim-beg, također ugledni član zajednice i pisac. No ono što je naslijedio, Safvet-beg nije dobio samo od oca, već i od znamenitog pradjeda Smail-age Čengića.
U godinama finansijske oskudice, kada su Bašagića krenule moriti i bolesti, porodična biblioteka prepuna orijentalno-islamskih rukopisa i drugih vrijednih knjiga koje su godinama brižljivo skupljane i njegovane još od njegove rodne kuće u Nevesinju do one u Sarajevu, zazvučala je kao spas po stare dane. Tim prije, tješio se Bašagić, što ovakvu zbirku nije više smatrao sigurnom za boravak na Balkanu koji tada postaje mjesto političkih previranja i sukoba.
Prema dostupnim izvorima, prodao je za 40.000 tadašnjih kruna, a pomoć pri prodaji Bašagiću su ukazali akademik dr. Jan Rypka, profesor iranistike i turkologije na Karlovom univerzitetu u Pragu, i dr. Jan Emler, tadašnji direktor Univerzitetske biblioteke u Bratislavi.
Foto: Furaj.ba
Ni stotinu godina kasnije, UNESCO, kao specijalizirana organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, 1997. godine uvrstio je Zbirku dr. Safvet-bega Bašagića na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“), priznavši joj tako svjetsku, globalnu vrijednost.
Bašagićeva zbirka u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi sadrži izrazito vrijedne rukopise i druga vrijedna djela orijentalno-islamske provenijencije u rasponu od 12. do 19. st., i to 284 rukopisna sveska i 365 štampanih djela na orijentalno-islamskim jezicima – arapskom, perzijskom i turskom. Zbirka uključuje značajan broj raritetnih, ali i unikatnih primjeraka, među kojima su i autografi te bogato ukrašeni primjerci.
Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića
Faksimili nekih od njih izloženi su u u Brusa-bezistanu u Sarajevu do 10. oktobra, u sklopu ekskluzivne izložbe koju su organizirale Ambasada Slovačke u BiH i BZK “Preporod”.
Među najinteresantijim rukopisima koji su nam privukli pažnju svakako je “Đulistan” iranskog pjesnika Sadija Širazija iz 13. stoljeća koje se smatra jednim od najznačajnijih djela perzijske književnosti uopće. Ilustrirana zbirka i danas djeluje neprocjenjivo.
Pored faksimila koji su stigli iz Slovačke, izloženi su i drugi predmeti Safveta-bega Bašagića koje čuva “Preporod” u svojim odajama.
U našoj fotogaleriji pogledajte šta smo još zabilježili na izložbi!
