Prašuma Janj kod Šipova uvrštena na UNESCO-vu listu
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a, u okviru svog 44. zasjedanja, donio je odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.Ilustracija: PixabayMinistarstvo za civilne poslove Bosne i Hercegovine saopćilo je da je prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” prošireno sa lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švicarske i Bosne i Hercegovine.
“Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova. Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na ovu prestižnu Listu svjetske baštine. Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke”, navodi se u saopćenju.
Lokaliteti svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutno je najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu saradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s evropskom kulturom.
Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta iz 6 zemalja.
“Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10.000 vrsta životinja. Stoga je to svjetska baština sa budućnošću. Vrhunsko remek-djelo bez granica”, stoji u saopćenju.
Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine, u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine našlo se još jedno dobro iz Bosne i Hercegovine, pored do sada upisanih dobara: Područja Starog mosta Starog grada Mostara, mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.
https://furaj.ba/dev2/janjske-otoke-pravo-cudo-prirode-kraskog-svijeta-kod-sipova/
