Putevima Berte Benz, majke legendarnog Mercedesa

U rađanju automobila i autoindustrije važnu ulogu odigrala je jedna žena – Njemica Berta Benz.

Davne 1888. godine Berta se odvažila sjesti za volan vozila kojeg je konstruirao njen suprug Karl Benz, jedan od pionira autoindustrije i osnivač kompanije u kojoj će se kasnije roditi jedan od najpopularnijih automobila na svijetu – Mercedes Benz. Kada se je ona odlučila na taj korak, sva nasmijana, posmatrači su sa čuđenjem posmatrali tu „kočiju bez konja“.

Autorica: Semra Hodžić

Karl i Berta, roditelji Mercedesa

Bertu iz sjeverne Bavarske, iz grada Forchheima, oduvijek su zanimale prirodne nauke i zanimljivosti poput npr. šta pokreće lokomotivu. No, vrijeme u kojem je živjela nije poznavalo današnja prava, pa joj nije bilo omogućeno da ima visoko obrazovanje. Ipak, ona je oduvijek težila k znanju. Supruga Karla upoznala je jedne prilike dok su se vozili kočijom, gdje je tokom vožnje slušala o „kolima bez konja“, projektu na kojem je radio. I tako je Berta znala da s tim čovjekom treba provesti ostatak svog života.

U životu je bila vrlo odlučna, tako da je odmah po upoznavanju Karla odlučila iskoristiti tek donesen zakon u Njemačkoj, da bez pristanka porodice svojevoljno čini sa svojim mirazom šta poželi. Tako je prije udaje za Karla, novac od miraza investirala u njegovu firmu za obradu gvožđa, a zatim i u razvijanje mehaničke industrije. Tako je Berta postala ne samo Karlova životna partnerica, već i poslovna, te iznimna finansijska podrška.

Prvi vozač u historiji

Davnog 29. januara 1886. godine Karl Benz registrirao je patent motornog vozila i tako je postao inovator automobila. Konstruirao je automobil na tri točka koji je dobijao pogon od četvorotaktnog motora od dvije i po konjske snage, koji je mogao postići brzinu od 40 kilometara na sat. Iako je njegov izum bio ravan čudu, nije bilo zainteresiranih za kupovinu ovog vozila, a Karl je bio skeptičan da se usudi isprobati svoj izum u vožnji po putu.

Za taj poduhvat Karl nije bio spreman, ali jeste Berta. Ona je vjerovala da je svijet spreman za automobile i odlučila je krijući od Karla isprobati vozilo na putu od Manheima do svog rodnog Forchheima koji su udaljeni 106 kilometara. Željela je i Karlu i svijetu pokazati da je to vozilo značajan izum, i da će im u konačnici i donijeti dosta novca.  Tako je Berta u rano jutro, 5. augusta 1888. godine sjela za volan Karlovog trotočkaša i krenula na epsko putovanje sa svojim sinovima Ricardom i Eugenom. Njihov put zaista je bio epski. Najprije, osim da je spretna vozačica prvog automobila na cesti ikada, Berta je pokazala i impresivno znanje iz mehanike popravljajući nekoliko kvarova na automobilu uz pomoć stvarčica iz torbice, dok su joj sinovi pomagali da motor dobija neophodnu vodu za hlađenje koja se je tada često morala dopunjavati. Putevi su bili loši, saobraćajnih znakova nije bilo, morala je voziti pored pruge, a benzina je bilo malo. U rezervoaru su tada imali samo 4,5 litra benzina. U gradiću Wiesloch su stali da kupe ligroin, naftni rastvarač koji se u to vrijeme mogao kupiti samo u apotekama. U tom gradiću će kasnije biti otvorena prva benzinska pumpa na svijetu. U nekoliko navrata, tačnije na uzbrdicama morali su stati i pogurati vozilo koje nije imalo snage da savlada strme uspone.

Kada su stigli, Berta je Karlu poslala telegram o tome šta su upravo učinili, a podvig je ponovila – vratila se automobilom nazad. Kad je saznao za njen podvig, Karl je bio ponosan jer je njegova supruga bila hrabrija od njega. Legenda je ovo za koju nema historijskih dokaza, ali ipak historija na mjestu prvog vozača i dalje drži Bertu Benz.

Memorijalna ruta Berte Benz

Dionica koju je Berta tada prešla sa sinovima uvrštena je u turističku ponudu Njemačke i zove se „Memorijalna ruta Berte Benz“. Najstarija automobilska ruta koja je dio svjetske kulturne baštine uspostavljena je 2008. godine i proširena sa 106 na 194 kilometra, a posjetioce vodi kroz fascinantne predjele Badena, Odenwalda i Schwarzwalda.

Početna stanica rute je takozvani „grad kvadrata“ – Mannheim. Grad je to u kojem je osim prvog automobila izumljen i prvi traktor i prvi avion na mlazni pogon. U Manheimu će svakoga oduševiti prekrasna barokna palača, druga najveća u Evropi, njegov vodotoranj i Luisenpark, te brojni muzeji poput Erwin Hymer muzeja, Mannheim Art muzeja i Reiss-Engelhorn muzeja.

Put se nastavlja do Ladenburga gdje je sahranjen Karl Benz, u gradić gdje je otac Mercedesa proveo posljednje dane živote, a zatim nastavlja do historijskog grada Heidelberga. U njemu niko neće ostati ravnodušan na ruševine gotskog dvorca koji i sada priča svoje slavne priče, ali i na ostatak grada – od starog dijela do starog mosta, od fascinantnih trgova Marktplatz i Kornmarkt, crkve Svetog Duha. U ovom gradu davne 1386. godine osnovan je i jedan od najstarijih univerziteta u Evropi, kojeg su završili mnogi slavni Nijemci poput Hegela, Schumana, Froma do Hanne Arendt. Tamo ćete vidjeti i aleju gdje su slavni filozofi tražili inspiraciju, a koja je nazvana Put filozofa, a usput vidjet ćete i kuću istraživača i teoretičara koji se smatra ocem sociologije – Maxom Weberom.

Na ovoj ruti svakako ćete se zaustaviti u gradiću Wieslochu u kojem je Berta zastala da toči gorivo. Vjerovali ili ne, u njemu je još apoteka u kojoj je kupila ligroin, a ispred nje je spomenik njenom podvigu.

Put vas dalje vodi u Zlatni grad – Bertin rodni Forchheim, nekadašnji kraljevski grad koji je poznat i po nakitu. Kako biste shvatili zbog čega ga tako zovu najbolje je posjetiti Muzej nakita, a zatim i Muzej vozila. Ova regija inače impresionira prirodnim ljepotama, a u najljepšem pogledu u gradu uživat ćete s Wahlberga.

Iako je Berta vozila samo do Forchheima, Memorijalna ruta je proširena i na značajne tačke u automobilskom svijetu, pa tako turiste vodi i u Hockenheim. Grad je nadaleko poznat po Hockenheimringu, stazi za automobilske utrke, koja je od 1970. bila domaćin preko 30 utrka Grand Prixa njemačke Formule 1. Za sve koji se žele upoznati sa historijom Hockenheimringa u gradu se nalazi i muzej posvećen automotosportu. U sklopu Memorijalne rute, iz Heidelberga se vozi i kroz prelijepo mjestašce Ketsch, a zatim se stiže u Schwetzingen. Grad je najpoznatiji po palači Schwetzingen i Schlosstheatru, a u njemu se nalazi i najstarija džamija u Njemačkoj.

I na samom kraju, ruta vodi u Grötzingen, predgrađe Karlsruhea, gradić u kojem je rođen Karl Benz i u kojem se i danas nalazi njegova rodna kuća. Ovaj simpatični gradić čuva i manastir Maulbronn koji je zaštićen kao UNESCO-va kulturna baština. Pored Karla Benza, proslavili su ga astronom, astrolog i matematičar Johann Kepler, liričar Friedrich Helderlin i čuvani pisac Herman Hesse.

Svakako, rutu je najbolje upotpuniti posjetom Muzeju Mercedes Benza koji se nalazi u Stuttgartu i u kojem ćete se upoznati sa historijom i razvojem ovog legendarnog automobila na prostoru od 16.500 kvadratnih metara i devet nivoa, i svim onim što Mercedes duguje Berti Benz. U znak sjećanja Mercedes joj je posvetio i kratki film kojeg možete pogledati i online.