Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu za uži krug stručne javnosti, predstavnike medija i prijatelje ove institucije danas je u prostorijama Biblioteke organizirala ekskluzivno predstavljanje restauriranog rukopisa zbirke poezije “Divan” slavnog perzijskog klasika iz XIV stoljeća Hafiza Širazija.
Događaju su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković, ambasador Irana u Bosni i Hercegovini Abuzar Ebrahimi Torkaman, i drugi gosti.
Ovaj rukopis iznimne vrijednosti dio je specijalne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, upisane u UNESCO Registar “Memory of the World”. Rukopis je prepisan, najvjerovatnije, u 16. stoljeću, a ističe se ljepotom minijatura koje ilustriraju pojedine prizore iz Hafizovog “Divana”. Među 10.585 kodeksa rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke jedini je sa minijaturama te vrste, što ga čini pravim remek-djelom naše kulturne baštine.
Prije nekoliko dana uspješno je okončana temeljita restauracija i konzervacija ovog rukopisa u Astan Quds Razavi biblioteci u Mashhadu, realizirana u saradnji i uz podršku Kulturnog centra ambasade Islamske Republike Iran u Sarajevu.
– Knjige su više od listova papira išaranih mastilom. Knjige su – jezikom Kafke – ključevi nepoznatih odaja našeg skrivenog dvorca, Hafizov “Divan” je mnogo više od zbirke poezije – kazao je direktor Biblioteke Dženan Handžić.
Dodao je da je “Divan” svjedok i da je Gazi Husrev-begova biblioteka puno više od biblioteke, da je stoljetni čuvar ne samo vjerske ili nacionalne, nego i svjetske baštine.
– Njeni knjižničari su istinski ehlul kitab – porodica knjige, koja povjereno blago ljubomorno čuva i njeguje, u ratu i miru, izobilju i oskudici, zdravlju i bolesti, dobru i zlu. I evo nas danas ovdje, da vam pokažemo kako smo u njega neizbrisivo utkali puno brige, nježnosti i iznad svega ljubavi koja će trajno zagrljena njegovim harfovima ostati generacijama koje dolaze – poručio je Handžić.
On je prisutnim predstavio i tok projekta, naglasivši da je produkt odlične saradnje koju Biblioteka ostvaruje sa Kulturnim centrom Islamske Republike Iran u Sarajevu.
– O svemu snimamo dokumetarni film. Neke od kadrova snimljene u Mešhedu vidjeli ste danas, a u konačnu verziju filma koju, uz Božiju pomoć, planiramo prikazati na godišnjicu Biblioteke 15. januara, ući će i kadrovi sa današnje promocije. Zahvalni smo svima koji su nam pomogli u projektu. Zahvalni smo i svima vama, dragi prijatelji, koji nam pomažete da istrajavamo u misiji da čuvamo, naučno obrađujemo i javnosti prezentiramo naše pisano kulturno-historijsko naslijeđe – zaključio je on.
Kako je izjavio restaurator/konzervator Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić koji je radio na ovom projektu, restauracija “Divana” nije isključivo čin očuvanja jedne konkretne knjige, nego “potvrda višestoljetne vezanosti našeg čovjeka za svjetsku književnost i umjetnost”.
– Zaštita pisane baštine nije obaveza samo stručnjaka iz oblasti zaštite kulturno-povijesne baštine. To je obaveza svih nas koji cijenimo prošlost i prepoznajemo tradiciju, povijest, kulturu kao izvorišta učenja za dostojanstveniji hod u budućnosti. Pisana baština nas podsjeća da svijet i povijest ne počinju od nas, niti će s nama završiti, pisana baština može nam pomoći i olakšati u našem osvještavanju sopstvene odgovornosti za budućnost – akcentirao je Hodžić.
Konzul za kulturu Ambasade Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini Mohammad Hossein Ansari izjavio je da je Ambasadi Irana bila čast učestvovati u ovom uspješnom projektu, jer se time osiguralo da se “poruka prijateljstva velikog naroda Irana, koja je stoljećima prije prenesena prijateljskom narodu Bosne i Hercegovine jezikom poezije i književnosti, nastaviti prenositi i u budućim generacijama”.
– Svako ima koristi od Hafizove poezije u mjeri u kojoj je spoznao. Možda je to razlog što je Hafiz najpopularniji iranski pjesnik i njegov se Divan stoljećima nalazi u domu svakog Iranca. Ovo pitanje je i razlog globalizacije njegove poezije, budući da su se od Indije do Balkana i Zapadne Evrope povezivali obični i poznati ljudi poput Ahmeda Sudija Bošnjaka i Goethea – kazao je konzul.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Munir Drkić govorio je o važnosti “Divana” s umjetničkog i naučnog aspekta.
– Ne samo ovaj rukopis, općenito Hafizova poezija, je materijal za dokumentarne, ali i igrane filmove. Njeno prisustvo na našim područjima je također zanimljivo, jer je dolazilo iz dva pravca. Prvo je osmanska kultura, a drugo zapadno-evropska interpretacija. Ovaj rukopis najvjerovatnije potiče iz Širaza, iz 16. stoljeća. Posebnu vrijednost u ovom rukopisu ima kaligrafija, ali i uvez – naveo je, između ostalog, Drkić.
Ovom prilikom prikazan je promo-video o procesu restauracije “Divana” u Astan Quds Razavi biblioteci, te su pročitani odabrani gazeli iz “Divana”.
Na kraju, rukopis su svečano javnosti predstavili direktor Handžić i konzul Ansari.
Kako su poručili iz Biblioteke, očekuju da će “Divan”, kao dio svjetske baštine koji stoljećima brižljivo čuvaju, doprinijeti jačanju imidža naše domovine na međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i postati nezaobilazan dio turističke ponude grada Sarajeva.
“Divan” i prigodnu izložbu će biti moguće pogledati od 4. do 8. novembra od 8.00 do 18.00 sati.
(MINA)
