Kontakt
Marketing
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
  • NASLOVNA
  • Zavrti Globus
  • Bosna i Hercegovina ❤
    • Banja Luka
    • Bihać
    • Blagaj
    • Bugojno
    • Bosanska Krupa
    • Brčko
    • Cazin
    • Foča
    • Goražde
    • Gradačac
    • Jajce
    • Konjic
    • Kraljeva Sutjeska
    • Kreševo
    • Ljubuški
    • Mostar
    • Neum
    • Ostrožac
    • Sanski Most
    • Sarajevo
    • ⚫ Sarajevo Ljubavi moja
    • Srebrenica
    • Stolac
    • Travnik
    • Trebinje
    • Tuzla
    • Vareš
    • Velika Kladuša
    • Višegrad
    • Visoko
    • ⚫ Zemlja u Obliku Srca
    • Zenica
    • Bjelašnica
    • Fojnica
    • Gradačac
    • Počitelj
    • Sarajevo
  • Furaj Planetom
    • Razglednica
    • Korisne Informacije
    • Kuhinja
    • Neobični Muzeji
    • Putopisi
    • Zanimljivosti
  • Magazin
    • Intervjui
    • Kolumne
    • Moj Život u Inostranstvu
    • Fotografi
    • U nastavcima
    • Uspješne priče
  • Vikend Planer
    • ⚫ Nacionalni parkovi
      • NP Kozara
      • NP Sutjeska
      • NP Una
    • ⚫ Planine
      • Vlašić
      • Jahorina
      • Bjelašnica
      • Igman
    • Izletišta
    • Sport i rekreacija
    • Ski centri
    • Vikend s psom
  • Furaj.ba projekti
    • BiH Bucket list challenge 2021
    • Konkursi i Nagradne Igre
  • Novosti
    • Aktuelna ponuda putovanja
    • Održivi razvoj
  • EnglishEnglish
Kontakt
Marketing
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
Furaj.ba | S nama u avanturu Furaj.ba | S nama u avanturu
  • NASLOVNA
  • Zavrti Globus
  • Bosna i Hercegovina ❤
    • Banja Luka
    • Bihać
    • Blagaj
    • Bugojno
    • Bosanska Krupa
    • Brčko
    • Cazin
    • Foča
    • Goražde
    • Gradačac
    • Jajce
    • Konjic
    • Kraljeva Sutjeska
    • Kreševo
    • Ljubuški
    • Mostar
    • Neum
    • Ostrožac
    • Sanski Most
    • Sarajevo
    • ⚫ Sarajevo Ljubavi moja
    • Srebrenica
    • Stolac
    • Travnik
    • Trebinje
    • Tuzla
    • Vareš
    • Velika Kladuša
    • Višegrad
    • Visoko
    • ⚫ Zemlja u Obliku Srca
    • Zenica
    • Bjelašnica
    • Fojnica
    • Gradačac
    • Počitelj
    • Sarajevo
  • Furaj Planetom
    • Razglednica
    • Korisne Informacije
    • Kuhinja
    • Neobični Muzeji
    • Putopisi
    • Zanimljivosti
  • Magazin
    • Intervjui
    • Kolumne
    • Moj Život u Inostranstvu
    • Fotografi
    • U nastavcima
    • Uspješne priče
  • Vikend Planer
    • ⚫ Nacionalni parkovi
      • NP Kozara
      • NP Sutjeska
      • NP Una
    • ⚫ Planine
      • Vlašić
      • Jahorina
      • Bjelašnica
      • Igman
    • Izletišta
    • Sport i rekreacija
    • Ski centri
    • Vikend s psom
  • Furaj.ba projekti
    • BiH Bucket list challenge 2021
    • Konkursi i Nagradne Igre
  • Novosti
    • Aktuelna ponuda putovanja
    • Održivi razvoj
  1. Home
  2. BiH ❤
  3. Rodna kuća Alije Isakovića u Bitunji kod Stoca
 Rodna kuća Alije Isakovića u Bitunji kod Stoca
Spomen-ploča na kući pisca
BiH ❤

Rodna kuća Alije Isakovića u Bitunji kod Stoca

by Furaj.ba 4 min read

AA

U Bitunji kod Stoca, današnjoj općini Berkovići, davne 1932. godine rodio se jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih književnika i mislilaca Alija Isaković.

Spomen-ploča na kući pisca

Na njegovoj rodnoj kući u novembru 2020. godine postavljena je spomen-ploča s njegovim imenom u znak počasti prema velikanu koji nas je toliko zadužio.

“Alija Isaković nas obavezuje zato što se ostvario kao renesansno raskošna i stvaralački dinamična ličnost, najprije vrsnog pripovjedača (romansijer, putopisac i dramatičar), zatim istraživača nacionalne kulture (esejista i književni historičar) potom antologičara, bibliografa i urednika te konačno lingviste i jezikoslovca. Praktično nije ostalo nijedno polje unutar nacionalne literature, niti po dijahronijskoj a niti po sinhronijskoj ravni, gdje Alija Isaković nije imao šta reći i gdje se ne prepoznaje njegov stručni i ljudski doprinos”, rekao je ovim povodom o njegovom liku i djelu profesor Alija Pirić.

Alija Isaković bio je geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“. Pohađao je osnovnu i srednju školu u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet – Jugoslavenske književnosti i „srpskohrvatski jezik“, u Sarajevu. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972. godine, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974.“, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911. godine.

Alija Isaković

Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo, a pogleda li se sveukupno Isakovićevo djelo, možda i nehotice se nameće usporedba s jednim ključnim prethodnikom – Safvet begom Bašagićem. Ono što Bašagić bijaše na prekretnici vijeka, spiritus movens bosansko-muslimanskoga općega preporoda – to je Isaković ponovio na kraju vijeka.

Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora pomalo zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:

  • kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u “zagušljivim” vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i ličnu građansku hrabrost, to su vrijednije njegove antologije i studije poput „BISERJE” – Izbor iz muslimanske književnosti; “Stvarnost”, Zagreb, 1972. godine i „O nacionaliziranju Muslimana”; “101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana”; “Globus”, Zagreb, 1990, čime je otvorio puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana.
  • kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku“, Sarajevo 1993., te „Rječnik bosanskoga jezika“, Sarajevo 1995. godine, prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju “rječnikopisanja”. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci, dijelom iz karijerističnih razloga, a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti, nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. Uz ovo treba napomenuti i da je najopsežniji i najkvalitetniji hrvatski jednojezični rječnik druge polovine 20. stoljeća isto stvorio ne školovani lingvist, nego književnik Julije Benešić. Uzme li se sve u obzir, nije sporno da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.

Rođen je 15. januara 1932. godine, a preminuo je 14. marta 1997. godine u Sarajevu.

  • 0
    Facebook
  • 0
    Twitter
  • 0
    Linkedin
  • 0
    Viber
  • 0
    Whatsapp
Previous post
Next post
Čitaj više
Intervjui

Vedran Zubić, dobitnik Global Teacher Award 2022 – Nagrađujem đake

30 Januara, 2023
Novosti

SARAJEVO TOURISM SUMMIT 2023

29 Januara, 2023
Novosti

Web3 i blockchain u BiH: Prijavite svoja istraživanja i radove

26 Januara, 2023
Novosti

FIS Europa kup u OC Bjelašnica okupit će najelitnije skijaške

26 Januara, 2023
Pratite nas
  • 34K
    Fans
    34K
    Fans
  • 1.3K
    Followers
    1.3K
    Followers
Newsletter
Povezani TEKSTOVI
Novosti U nastavcima

Sarajevski John Doe: Volio sam kiše u Sarajevu

Volio sam kiše u Sarajevu.Ušao bih u stan i našao

Kolumne

Lijepi život sarajevskih mahala

Niz padinske dijelove Sarajeva ljudi su hrlili na posao. Odzvanjale

Zanimljivosti

Carrie u nastavku “Seksa i grada” čita roman nagrađivane autorice iz BiH

Vijest da se snimaju nove sezone popularne serije “Seks i

MARKETING

IMPRESSUM

KONTAKT

USLOVI KORIŠTENJA

Implemented By HudHudPro ®. All Right Reserved ©.