Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića

Ambasada Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u saradnji s Univerzitetskom bibliotekom u Bratislavi i Muzejom Sarajeva organiziraju ekskluzivnu izložbu Istočno od Zapada, zapadno od Istoka: Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića (UNESCO-ova svjetska dokumentarna baština „Pamćenje svijeta“).

Svečano otvaranje izložbe održat će se 20. septembra 2024. godine u 14.30 sati u Brusa bezistanu u Sarajevu (Muzej Sarajeva, Abadžiluk 10). Uz druga prigodna obraćanja, izložbu će otvoriti premijer Federacije Bosne i Hercegovine gosp. Nermin Nikšić, kao visoki pokrovitelj izložbe, i ambasador Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini NJ. E. Roman Hlobeň, a o djelu dr. Safvet-bega Bašagića i njegovoj zbirci u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi govorit će: prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovni profesor bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Silvia Stasselová, generalna direktorica Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, i prof. dr. Kerima Filan, redovna profesorica turkologije na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na svečanom otvaranju izložbe bit će predstavljena i kuratorica Bašagićeve zbirke dr. Klára Meszárosová, voditeljica Kabineta za rukopise i staru i rijetku štampu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi.

Neposredno prije svečanog otvaranje izložbe, isti dan u 14.00 sati, delegacije Ambasade Slovačke Republike i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, zajedno s drugim učesnicima, položit će cvijeće i odati počast na mezaru dr. Safvet-bega Bašagića u haremu Begove džamije u Sarajevu. Također isti dan pred Bašagićevu dušu bit će proučena hatma i poklonjena hatma-dova ispred Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.

Izložba se organizira u povodu 100. godišnjice osnivanja Bašagićeve zbirke u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi i 90. godišnjice smrti dr. Safvet-bega Bašagića te Dana slovačke kulture u Bosni i Hercegovini. Riječ je o unikatnoj izložbi Bašagićeve rukopisne ostavštine, koja je 1924. godine pohranjena u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, a koju je 1997. godine UNESCO upisao na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“). U ovom obliku izložba se prvi put predstavlja javnosti u Bosni i Hercegovini, a uz Bašagićevu zbirku iz Univerzitetske biblioteke u Bratislavi dodatno će biti izložena i druga knjižna i arhivska građa iz zbirki Bibliotečko-informacijskog centra Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Historijskog arhiva Sarajevo.

Izložba će biti otvorena za posjete do 10. oktobra 2024. godine svakim radnim danom od 9.00 do 17.00 te subotom od 10.00 do 15.00 sati u Brusa bezistanu u Sarajevu (Muzej Sarajeva, Abadžiluk 10).

Ovom izložbom Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ odaje počast dr. Safvet-begu Bašagiću – jednom od svojih osnivača i svom prvom predsjedniku te bardu bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture i društvenom prvaku, istovremeno najavljujući obilježavanje 155. godišnjice Bašagićeva rođenja tokom 2025. godine, s nizom aktivnosti, uključujući izradu biste dr. Safvet-bega Bašagića, organiziranje međunarodnog naučnog simpozija i prigodne dokumentarne izložbe o Bašagićevu književnom, kulturnom, naučno-stručnom i društvenom djelu te uspostavu online digitalnog repozitorija Bašagić u saradnji s partnerskim institucijama.

Dr. Safvet-beg Bašagić – bard bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture i društveni prvak

Dr. Safvet-beg Bašagić jedna je od najznačajnijih intelektualnih figura u Bosni i Hercegovini, odnosno stožerna ličnost bošnjačke te bosanskohercegovačke književnosti i kulture „preporodnog doba“ s kraja 19. i početka 20. st., istaknuti pisac svog vremena, književni i kulturni historičar i prevodilac s orijentalno-islamskih jezika te kulturni i društveni pregalac.

Bio je pokretač i nosilac niza prekretno važnih pojava u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. st. Posebno je važan njegov književni, kulturni i društveni angažman na prihvatanju evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini nakon austrougarske okupacije Bosne, naročito među Bošnjacima-muslimanima, uz istovremeno zadržavanje vitalnih vrijednosti tradicije.  Pored svega ostalog, bio je jedan od osnivača i prvi urednik časopisa Behar 1900. godine – prvog bošnjačkog književnog i kulturnog časopisa, odnosno časopisa od posebne važnosti za konstituiranje moderne bošnjačke književnosti i kulture. Također, bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik društva „Gajret“ 1903. godine – današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka i bošnjačke kulturne matice, a od 1910. do 1915. godine član, potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora – prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta. Godine 1910. na Univerzitetu u Beču odbranio je doktorsku disertaciju Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der Orientalischen Literatur i tako postao prvi bošnjački doktor nauka.

Kao pisac, bio je prije svega pjesnik folklornoromantičarske i prosvjetiteljskorealističke poetike i klasik bošnjačke poezije „preporodnog doba“, s brojnim pjesmama objavljenim u periodici i pjesničkim zbirkama Trofanda iz hercegovačke dubrave (1896), Misli i čuvstva (1905) i Izabrane pjesme (1913), uključujući i pobožni spjev Mevlud (1924). Bavio se i dramskim književnim radom, utemeljivši ovaj žanr u bošnjačkoj književnosti dramskim fragmentom Ali-paša (1894), nakon čega objavljuje i dramske spjevove Abdullah-paša (1900) i Pod Ozijom ili krvava nagrada (1905). Pisao je i prozne tekstove, objavivši i zbirku Uzgredne bilješke (1907), te se bavio i usmenosakupljačkim i folklorističkim radom.

Pored književnog stvaranja, bavio se i naučnim i stručnim radom, utemeljujući moderna historijska istraživanja, a posebno književnu i kulturnu historiografiju kod Bošnjaka. Pored drugih radova, njegovo naučno i stručno djelo uključuje i više historijskih, književnohistorijskih i kulturnohistorijskih studija i knjiga: Najstariji ferman begova Čengića (1897), Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463–1850) (1900), Gazi Husrev-beg (1907), Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (1912), Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke (1917), Najstarija turska vijest o Kosovskom boju (1924) i Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (1931). Bio je i vrstan prevodilac s orijentalno-islamskih jezika, a između ostalog preveo je i historijsko-političku raspravu Uredba svijeta Hasana Kafije Pruščaka (1919) te Rubaije Omara Hajjama (1928).

Rođen je 6. 5. 1870. u Nevesinju, a umro 9. 4. 1934. godine u Sarajevu, gdje je ukopan u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Bašagićevu rodnu kuću u Nevesinju 2020. godine otkupila je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ uz pomoć Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica te je djelomično obnovila uz pomoć Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i slovačke agencije za međunarodnu razvojnu saradnju „SlovakAid“ s ciljem uspostave Muzejsko-galerijskog centra „Dr. Safvet-beg Bašagić“ u Nevesinju.

Bašagićeva zbirka u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi – UNESCO-ova svjetska dokumentarna baština „Pamćenje svijeta“

Zbirka dr. Safvet-bega Bašagića u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi predstavlja daleko najveći, ali i najvredniji dio orijentalne zbirke ove biblioteke, a s obzirom na njenu izrazitu vrijednost i značaj najšireg, svjetskog karaktera, UNESCO, kao specijalizirana organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, 1997. godine uvrstio je Zbirku dr. Safvet-bega Bašagića na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“), priznavši joj tako svjetsku, globalnu vrijednost.

Zbirka dr. Safvet-bega Bašagića u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi oformljena je 1924. godine, kad ju je Biblioteka otkupila od Bašagića. Iako potječe iz nekad vrlo bogate plemićke porodice Redžepašića Bašagića s očeve te porodice Čengića s majčine strane (pradjed mu je bio znameniti Smail-aga Čengić), Bašagić je pozne godine dočekao u finansijskoj oskudici i drugim životnim neprilikama, posebno nakon što je obolio te, naročito, nakon što je statusno, karijerno i društveno degradiran nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine. U takvim okolnostima, bio je prinuđen prodati svoju porodičnu biblioteku, koju je izvorno naslijedio od oca Ibrahim-bega Bašagića, također uglednika svog vremena i pisca na orijentalno-islamskim jezicima, a koju je cijeli život kontinuirano obogaćivao, posebno s obzirom na svoja naučna i stručna znanja u oblasti orijentalno-islamskih jezika, književnosti i kulture. Prema dostupnim izvorima, otkupna cijena Bašagićeve zbirke iznosila je 40.000 tadašnjih kruna, a pomoć pri prodaji Bašagiću su ukazali akademik dr. Jan Rypka, profesor iranistike i turkologije na Karlovom univerzitetu u Pragu, i dr. Jan Emler, tadašnji direktor Univerzitetske biblioteke u Bratislavi.

Bašagićeva zbirka u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi sadrži izrazito vrijedne rukopise i druga vrijedna djela orijentalno-islamske provenijencije u rasponu od 12. do 19. st., i to 284 rukopisna sveska i 365 štampanih djela na orijentalno-islamskim jezicima – arapskom, perzijskom i turskom. Zbirka uključuje značajan broj raritetnih, ali i unikatnih primjeraka, među kojima su i autografi te bogato ukrašeni primjerci. Zbirku čine djela iz različitih oblasti: islamske nauke (tefsir, hadis, dogmatika, islamsko pravo…), filozofija, logika i islamski misticizam (sufizam, tesawwuf), svjetovne i prirodne nauke (matematika, astronomija, geografija, biologija…), historija, lingvistika i filologija, retorika, stilistika, poetika, metrika i niz drugih, a veliki dio zbirke – sasvim očekivano – pripada oblasti književnosti i kulture. Uz mnoge druge, među autorima zastupljenim u Bašagićevoj zbirci i niz je velikana orijentalno-islamske civilizacije i kulture, odnosno brojni svjetski značajni autori na orijentalno-islamskim jezicima (Farabi, Gazali, Arebi, Hajjam, Nizami, Attar, Rumi, Sadi Širazi…), nerijetko s rijetkim ili slabo šire dostupnim rukopisima njihovih djela.

Uz šire poznate autore, vrlo značajan dio Bašagićeve zbirke – također sasvim očekivano – odnosi se na bošnjačke autore na orijentalno-islamskim jezicima, kojima se Bašagić naučno i stručno posebno bavio, uključujući i njegovu doktorsku disertaciju, odnosno knjigu Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, koje su, u smislu izvora, nesumnjivo utemeljene upravo u Bašagićevoj zbirci.  Među ovim, domaćim autorima i neki su od najistaknutijih bošnjačkih pisaca na orijentalno-islamskim jezicima, uglavnom s njihovom ključnim, temeljnim ostvarenjima: Derviš-paša Bajezidagić, Hasan Kafija Pruščak, Hasan Kaimija, Mustafa Ejubović – Šejh Jujo, Fevzija Mostarac, ali i brojni drugi. Pored djela ovih bošnjačkih autora, Bašagićeva zbirka uključuje i jedan broj tekstova bošnjačke arebičke (alhamijado) književnosti, odnosno književne radove bošnjačkih autora pisane arebicom na bosanskom jeziku. Sagledana kao cjelina, Bašagićeva zbirka u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi od neprocjenjive je naučne i kulturnohistorijske vrijednosti. Ona predstavlja izrazito važan izvor u orijentalnoj filologiji uopće, a naročito je značajna u proučavanju bošnjačkog i bosanskohercegovačkog naslijeđa na orijentalno-islamskim jezicima, što je čini jedinstvenim korpusom tekstova svoje vrste.