Menu
Nakon više od četiri godine od prve ideje i početnih koraka, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u Sarajevo je uspjela dovesti rukopisnu zbirku barda bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture dr. Safvet-bega Bašagića – svjetsku dokumentarnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a, prvi put nakon što je 1924. godine otkupila Univerzitetska biblioteka u Bratislavi.
Izložba “Istočno od Zapada, zapadno od Istoka – Rukopisna ostavština dr. Safveta-bega Bašagića” će biti održana 20. septembra sa početkom u 14:30 sati u Brusa bezistanu.
“Ponosan sam što je, pored svega ostalog, dr. Safvet-beg Bašagić jedan od osnivača i prvi predsjednik nekadašnjeg društva ‘Gajret'”‘ – današnje Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod’ i što upravo i na ovaj način obilježavamo 90. godišnjicu Bašagićeve smrti…”, napisao je predsjednik ove institucije Sanjin Kodrić.
O zbirci
Ukupno 284 sveska rukopisa i 365 štampanih tomova prikazuju više od hiljadu godina dug razvoj islamske civilizacije od njenog početka do početka 20. stoljeća.
Safvet Beg Bašagić – kolekcionar, književnik, novinar, pjesnik, prevodilac, profesor, bibliograf, kustos muzeja, političar – bosanski intelektualac, sačuvao je u ovoj zbirci sliku bosanske književnosti i muslimanske književne baštine. Njegova zbirka islamskih rukopisa i grafika obuhvata arapska, perzijska i turska djela i rijetke srpske i hrvatske tekstove pisane arapskim pismom. Bašagićeva zbirka sadrži jedinstvene rukopise i bitna djela srednjovjekovne islamske naučne literature i literaturu, koja obuhvata interval od 12. do 19. stoljeća, te grafike iz dva stoljeća, počevši od 1729. godine.
Sama historija putovanja Basagićeve zbirke islamskih rukopisa i grafika bila je dramatična, a njen završetak gotovo nevjerovatan. Bašagić je nastojao da zbirku sačuva na sigurnijem mjestu, što nije bio prostor Balkana u njegovo vrijeme. U burnim previranjima balkanskih naroda u 19. i 20. stoljeću, njegova vrijedna zbirka na kraju je našla svoje utočište u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi. Nažalost, dalji historijski razvoj na prostoru Bosne i Hercegovine nije joj unaprijed mogao odrediti sudbinu. Nakon uništenja zbirki u požaru Narodne biblioteke u Sarajevu tokom ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, Bašagićeva zbirka postala je usamljeni i dragocjeni sačuvani korpus spomenika kulture bosanskih muslimana i islamske kulture općenito u evropskom kontekstu.
Univerzitetska biblioteka u Bratislavi daje značajne odredbe za zaštitu dokumenata Bašagićeve zbirke koje odgovaraju njenoj vrijednosti i vrijednosti. Čitavu zbirku stručno su ocijenili češki i slovački naučnici i pažljivo se čuva i koristi u naučne svrhe.
UNESCO je Bašagićevu zbirku uvrstio u Registar Pamćenje svijeta 1997. godine. Kako bi se originalni dokumenti na adekvatan način zaštitili i sačuvali za naredne generacije, a istovremeno omogućilo javnosti njihovo korištenje, Biblioteka je odlučio da digitalizira zbirku i objavi je u elektronskom obliku. Tako je nastao CD-ROM sa uzorcima ilustracija, kaligrafske umjetnosti i rukopisnih poveza, zajedno sa bibliografskim zapisima pojedinačnih naslova na originalnom orijentalnom jeziku i na engleskom jeziku sa digitalizovanim slikama početka i kraja teksta.
Više o ekskluzivnoj izložbi Bašagićevih rukopisa u narednim danima.
Safvet-beg Bašagić – najveći intelektualac svog vremena
