Menu
Menu
Grad velikih monoteističkih religija, to je bh. prijestolnica, jedna od zasigurno rijetkih u cijelom svijetu gdje se istovremeno mogu čuti ezan, poziv na molitvu s munare, i crkvena zvona.
Foto: Furaj.ba
Sarajevo kroz svoju historiju nije vraćalo nikoga ko se našao u nevolji. Tako su već krajem 15. vijeka, po protjerivanju sa svojih ognjišta iz Španije i Portugala, prvi Jevreji pristigli u Sarajevo bili Sefardi, dok dolaskom Austro-ugarske monarhije u 19. vijeku stižu Aškenazi iz centralne Evrope. Zahvaljujući suživotu islama, kršćanstva i judaizma Sarajevo je u jednom trenutku poprimilo svojom strukturom izgled šarolikog mozaika, koji će postati njegovo osnovno obilježje. Da biste vidjeli njegove krasne vjerske građevine, dovoljno je da prošetate užom jezgrom grada, gdje se nalaze znameniti tragovi katoličanstva, pravoslavlja, islama i judaizma.
Foto: Furaj.ba
Malo se zna o tome da je jedan od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu građen na inicijativu stanovnika Sarajeva. Dešavalo se to u periodu od 1863. do 1874., a po odobrenju sultana Abdula Aziza.
Foto: Furaj.ba
Graditelj crkve bio je Andrej Damjanov iz makedonske porodice cijenjenih graditelja Renzovski za koje se vežu mnoge lijepe crkve u regionu. Današnji izgled Saborne crkve Presvete Bogorodice djelimično se razlikuje od prvobitnog.
Građena od kamena, svojevremeno je bila prekrivena olovnim krovom, no u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrijanci su skinuli olovo, uključujući zvona i pokrili crkvu limom. Nakon toga je 1921. godine izvršena prva rekonstrukcija kada su, između ostalog, postavljena nova zvona težine 2.800 kg, 1.600 kg i 750 kg, te bakarni krov. I danas se u crkvi nalaze ikone, koje je 1873. arhimandrit Sava Kostanović donio iz Rusije.
Foto: Furaj.ba
Katedrala Srca Isusova
Sagrađena u neogotičkom stilu 1889. godine, Katedrala Srca Isusova predstavlja stolnu crkvu Vrhbosanske nadbiskupije. Dva zvonika visoka 43,2 metra nalaze se u njenom pročelju. Dok zapadni zvonik ima zvono teško 2,5 tone, u istočnom je pet manjih zvona. Iznad glavnog ulaza u katedralu ističe se luk i bogato uređena rozeta s dekorativnim staklenim vitražom, a u sklopu donjeg dijela rozete stoji kip Srca Isusova.
Pored ulaza u poštovanu vjersku građevinu, čiji trg uvijek vrvi od života, podignut je spomenik nekadašnjem poglavaru katoličke crkve, papi Ivanu Pavlu II, koji je posjetio Sarajevo 1997. godine. U Katedrali Srca Isusova nalazi se grobnica Josipa Štadlera, vrhbosanskog nadbiskupa s početka 20. vijeka, koji je inicirao izgradnju ovog objekta.
Foto: Furaj.ba
Gazi Husrev-begova džamija
Impresivan spomenik islamske arhitekture nalazi se na Baščaršiji. Kvadratnog je oblika, ukrašen kupolom prečnika od 13 metara, šadrvanom u dvorištu, ističući se visinom od 26 metara. Begova džamija, kako je u narodu zovu, izgrađena je još 1530. godine, a slovi za prvu džamiju u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje, što se desilo 1898. godine. Predstavlja zadužbinu Gazi Husrev-bega, upravnika Bosanskog sandžaka.
Begova džamija ima reputaciju jedne od najznačajnijih građevina islamske arhitekture na Balkanu. Gradili su je dubrovački majstori prema projektu u to vrijeme poznatog istanbulskog arhitekte, koji se zvao Adžem Esir Ali. U vrijeme Bajrama, Begova džamija postaje značajna svim muslimanima BiH, jer se iz nje uživo prenosi svečana ceremonija.
Foto: S. H/ Furaj.ba
Aškenaška sinagoga
Nekada treća sinagoga po veličini u Evropi izgrađena je 1902. godine na lijevoj obali rijeke Miljacke, između mostova Drvenija i Ćumurija. U pseudomaurskom stilu, četiri ugaone kupole i ornamentalnim reljefima na fasadi zgrade, rađena je prema projektu čuvenog arhitekte Karla Paržika, koji ju je zamišljao poput templa u Budimpešti.
Za gradnju je bio zadužen Ludwig Jungwirth, a unutrašnju obradu i oslikavanje Ludwig Oisner. Nadrabin dr. Samuel Vesel obavio je osvećenje znamenite vjerske građevine na čijoj se istočnoj strani, okrenut prema Jerusalemu, nalazi Aron Hakodeš – sveti ormar sa svetom knjigom Torom.
U Aškenaškoj sinagogi služe se redovni vjerski obredi, dok se u Starom jevrejskom hramu obilježavaju veliki praznici, između ostalih, jevrejska Nova godina Roš Hašana, te praznik pokajanja, praštanja i pomirenja Jom Kipur.
