Kao mladić, iz zemlje uništene ratom, pobjegao je u svijet u potrazi za unutrašnjim mirom, a traumatično iskustvo pretovorio u globalnu misiju razumijevanja. Gradeći mostove između kultura postao je jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za održivo investiranje i zelene finansije. Njegova strast prema stvaranju boljeg svijeta dovela ga je do Japana, gdje živi posljednje tri godine, a 2020. godine prepoznat je kao najutjecajnija osoba na svijetu u oblasti zelenih finansija
Razgovarala: Emina Ljubijankić
Fotografije: Privatni album
Bosna i Hercegovina, je iznjedrila mnoge svjetski priznate stručnjake čije su karijere nadmašile granice domovine. Među njima je ekonomista svjetskog glasa, ugledni bankar čiji su rad i djelovanje internacionalno priznati, Zeničanin Sasja Beslik s trenutnom adresom u Japanu.
Sasja je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti održivog investiranja i finansija, s dugogodišnjim iskustvom u oblikovanju i primjeni održivih finansijskih strategija. Poznat je po svom angažmanu u globalnim inicijativama koje se bave smanjenjem klimatskih promjena. Veliki je zagovornik primjene odgovornog investiranja kao načina za stvaranje pozitivnih društvenih i ekoloških promjena. Godine 2020. bio je rangiran kao najutjecajnija osoba na svijetu u oblasti zelenih finansija.
Rođeni ste Zeničanin, ali, već duži period ne živite u domovini. Kako je počeo Vaš internacionalni put, šta je bila inicijalna kapisla – presudni momenat kada ste odlučili da ćete graditi karijeru na globalnom nivou. Ili je to bila igra sudbine u Vašem slučaju? Šta ste sve na tom putu prošli da biste postali jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti održivog investiranja i finansija?
Moj bijeg u svijet se nastavio 1999. godine kada sam završio ekonomski univerzitet u Stockholmu. Kažem bijeg, zbog toga što poslije doživljenog rata u Bosni i Hercegovini nisam mogao pronaći unutrašnji mir – a na neki način ga još uvijek tražim. Profesionalni put započeo sam kao korespondent, što me odvelo u Afriku i na Srednji istok, gdje sam proveo nekoliko godina. Nakon toga, karijera me usmjerila u Gruziju, gdje sam radio kao ekspert za konsultacije s lokalnim stanovništvom tokom izgradnje jednog od najvećih naftovoda na svijetu u to vrijeme.
BUDUĆNOST POSLOVANJA
“Kompanije koje bolje tretiraju svoje radnike i mudrije upravljaju resursima postižu veću produktivnost i ostvaruju dugoročnu zaradu.”
U Gruziji sam proveo godinu i pol, a poslije toga radio na sličnim projektima u više afričkih zemalja. Regrutovan sam 2003. godine u vodeću finansijsku firmu u Švedskoj na poziciju direktora održivih finansija. Od 2003. radim u suštini održive investicije po cijelom svijetu. Na listi imam 94 zemlje, uspješne investicije, i jako fina prijateljstva diljem svijeta. Živim u Japanu već tri godine, prije toga u Danskoj i Švicarskoj, i naravno Švedskoj. Sudbine ima, a moja je na neki način povezana sa spoznajom da je sva priča o biznisu u suštini priča o ljudima i kapacitetu ljudi da ostvare ono što žele u svom životu.
Održiv pristup investicijama gdje ljudi i priroda imaju vrijednost kapitala, ljudskog i prirodnog kapitala, a ne status potrošne robe, dala mi je mogućnost da upotrijebim kapital i investicije na konstruktivan način, i stvorim višedimenzienalnu dobit. Naravno, kao i u svemu, naučio sam na svojim greškama i „ispekao zanat“ više puta. Pogled nazad, na to što sam doživio, u svijetu, vidio na terenu, iskusio na svoj koži, mi još uvijek daje energiju da radim to što radim. Ljudi su čudo.
NOVA FILOZOFIJA KAPITALA I RAZVOJA
Sama riječ “održivo” u Vašem radu upućuje na stabilnost i pažljivo promišljanje, gdje nema mjesta nepredviđenim ili nepromišljenim rizicima. To zahtijeva detaljne analize, pažljivo planiranje i jasno definirane strategije. Da li ovu praksu prepoznajete u Bosni i Hercegovini i šire u regiji? Koliko, prema Vašem mišljenju, naš region zaostaje za ostatkom svijeta u ovom pogledu?
Održivost je na jedan način, posebeno u Evropi, kroz pravni sistem, postala neka popularna riječ ili koncep. Međutim, u svojoj suštini, radi se o jako jednostavnom principu gdje investitori sve više očekuju, ne samo finansijsku dobit, već i poboljšanje odnosa prema zaposlenima, dobavljačima i prirodnim resursima koje kompanije koriste za proizvodnju svojih proizvoda.Mnogi se pitaju zašto? Odgovor je jasan – kompanije koje bolje tretiraju svoje radnike i mudrije upravljaju resursima postižu veću produktivnost i ostvaruju dugoročnu zaradu.
Iako koncept održivosti zvuči jednostavno, njegova primjena u stvarnosti može biti prilično složena. Već nekoliko godina radim na projektima u Hrvatskoj i Srbiji gdje postoji interes za ovo vrstu investicija. U Hrvatskoj je taj interes potaknut regulativama Evropske unije, dok je u Srbiji vođen činjenicom da je EU njihovo značajno tržište. U Bosni i Hercegovini mi se čini da je deviza „bolje jedna ptica u ruci nego deset na grani“ još uvijek centralna tema. BiH ima strašno intresante prirodne resurse i školovan kadar, koji nažalost napušta zemlju.
Endemična korupcija, nefunkcionalni pravni sistemom i toksični etnički nepotizmom predstavljaju značajne prepreke za mnoge investitore koji su spremni uložiti kapital u Bosnu i Hercegovinu. Zamislimo samo potencijal zemlje, šume i rijeke BiH, koje bi mogle služiti kao sredstva za kompenzaciju emisija CO2, pretvarajući se u finansijski kapital. To je ogroman resurs koji bi mogao izgraditi čvrstu ekonomsku osnovu koja trenutno nedostaje. Nažalost, dok se takvi modeli već primjenjuju u zemljama poput Ugande, Kameruna i Vijetnama, u BiH taj potencijal ostaje neiskorišten.
Vaša biografija se izdvaja po tome što ste se posvetili društveno odgovornom ulaganju – investicijskoj strategiji koja uključuje razmatranje utjecaja ulaganja na ljude, okoliš i društvo. Kako ste, kao uspješan bankar, uspjeli očuvati moralni kompas u svijetu kapitalizma? Gledajući globalno, koliko neoliberalni kapitalizam negativno utječe na društva? I vjerujete li da pojedinci poput Vas mogu doprinijeti pozitivnim promjenama?
Moral i novac su nerazdvojni; oni su dva lica iste medalje. Ljudi koji to ne shvataju, mogu steći moć kroz novac, ali nikada neće pronaći mir. Šta vrijedi finansijska dobit jednog dana, kada drugi dan donosi patnju i čemer? Neoliberalni kapitalizam nije ispunio svoja obećanja ljudima, što je dovelo do porasta populizma, rasizma i sve većih globalnih konflikata. Srednja klasa na Zapadu sada živi u strahu i glasa iz tog straha, a ne iz nade za boljim životom.
Još uvijek imamo priliku pronaći bolje solucije kapitalizma koji će biti dugoročniji odgovorniji i na kraju uspješniji. Radi se o ljudima, o nama, o našoj djeci i prijateljima. Gladni ljudi stvaraju revolucije – kao što su to bile u Francuskoj i Rusiji – ali zapadna srednja klasa još uvijek nije gladna. Siromašne nacije su gladne ali njihove revolucije nemaju nikakvog efekta. Da me ne shvatite progršno. Inkrementalne promjene su puno važnije od revolucija, ali one se moraju dešavati u stvarnosti a ne na papiru.
Trenutno ste glavni službenik za strategiju ulaganja u SDG Impact Japan, a prema informacijama na internet stranici kompanije, vaš fokus je na ulaganju u tehnologije recikliranja. Dakle, vi se bavite ulaganjima koja ne samo da donose finansijske povrate, već i stvaraju mjerljive pozitivne rezultate, kao što su koristi za okoliš i poboljšanje društvenih uvjeta? Također, u svojoj knjizi “Where the Money Tree Grows: Invest Climate-Smart and Get Rich” pozivate investitore da ulažu na klimatski pametan način kako bi ostvarili i profit i društvene koristi.
Da, naš fokus u SDG Impact Japan je na tehnologijama, rješenjima i ljudima koji imaju kapacitet da ih ostvare. Ulažemo kako u Japanu, tako i internacionalno, gdje vidimo priliku za razvoj biznisa na održiv način. Moje investicije već godinama donose solidnu dobit, a razlog zbog kojeg sam napisao knjigu “Where the Money Tree Grows” je želja da podijelim svoja iskustva s drugim ljudima. Uskoro će biti i nekoliko novih knjiga, koje trenutno završavam u suradnji s drugim autorima.
EKONOMIJA KAO PRIORITET
Mnogi su mišljenja da kada bi Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska, Crna Gora bile ekonomski razvijenije zemlje, da bi nacionalističke politike izgubile na popularnosti. Koliko ekonomija može uticati na politiku, jer ono što vidimo u regionalnoj praksi jeste da politika upravlja ekonomijom?
Samo da vas podsjetim, srednja klasa bivše SFRJ nestala je između 1981. i 1990. godine. Ekonomski kolaps SFRJ jedan je od fundamentalnih razloga koji je doveo do rata, naravno maskiran svim ostalim klasičnim balkanskim temama, etnocentrizam, vojnom silom, historijskim traumama, i naravno čistom glupošću. Mi, vi, oni, su intresantni pristupi ekonomiji na Balkanu, ali je stvarnost nešto drugo. Tako male zemlje mogu konkurirati internacionalno samo ako surađuju. Ekonomska stabilnost je garant za mir. Jedna karika u lancu Balkana koja pukne imat će utjecaj na sve ostale bez obzira na mi, vi, oni. Da je ekonomija prioritet glasača u Bosni i Hercegovni. sasvim je sigurno da bi na vlasti bili drugi ljudi.
“Mi, vi, oni, su intresantni pristupi ekonomiji na Balkanu, ali je stvarnost nešto drugo. Tako male zemlje mogu konkurirati internacionalno samo ako surađuju”
Kakva ekonomska strategija bi mogla riješiti situaciju u regionu, u šta trebamo ulagati? I mislite li da se ovdje situacija može promijeniti, imamo li dovoljno stručnjaka, ili su nam svi, poput Vas već odavno zaposleni u svjetskim kompanijama? I kako bh. dijaspora može pomoći domovini, osim što troše novac kada dođu na odmor?
Spomenuo sam ranije, prirodni kapital regije je enorman, pameti ima, kapitala ima, i u dijapsori i u čitavom svijetu. Zamislite mogućnost da se stvori regionalni održivi fond za investicije u prirodni kapital regije? Naravno ostvarivo, radi se u drugim dijelovima svijeta ali ne u Bosni i Hercegovini. Zašto je to tako? To se svodi na to da ekonomija nije prioritet. Kada ekonomija postane prioritet, tada će doći i ovakvi fondovi, jer oni zahtijevaju stabilnu političku i ekonomski održivu sredinu.
Tokyo – Depositphotos
JAPAN I KULTURA KOLEKTIVA
Poznati ste po angažmanima u globalnim inicijativama koje se bave smanjenjem klimatskih promjena, gubitkom bioraznolikosti i unapređenjem transparentnosti i odgovornosti u finansijskim tržištima. Šta ste do sada radili i na kojim projektima ćete raditi?
Sve investicije koje radim od 2003. godine fokusirane su na smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Trenutno radim na projektu u Japanu, zemlji s oko 115 miliona stanovnika, koja nema velike prirodne resurse, ali je visoko tehnološka i disciplinovana. Japan se suočava s izazovom transformacije, a moj tim i ja imamo privilegiju biti dio tog procesa.
Kako japanski kulturni principi, utemeljeni na međusobnoj pažnji ljudi i odgovornosti prema zajednici, mogu doprinjeti promovisanju održivih poslovnih praksi, ne samo u Japanu, već i u širem međunarodnom kontekstu?
Kolektiv, kolektiv, kolektiv. Japanska kultura se zasniva na kolektivu. Kroz vrtiće, škole, unverzitete, do biznisa. Odgovornost je dio vrijednosnog fundemanta japanske nacije. Odanost, i to na način koji može biti i pozitivan i negativan, je moralno zabetonirana. Suradnja, bilo poslovna ili privatna, uvijek je prijatna i prijateljska. Naravno, dio japanskog kulturnog koda čine i nedorečene stvari, one “između redova” koje svaka osoba u Japanu usvaja od malih nogu.U tom kontekstu, Japan, iako suočen s ozbiljnim izazovima poput velike ovisnosti o nafti i nuklearnoj energiji, i dalje pažljivo i odgovorno pristupa svojim globalnim ulaganjima.
