Svake godine, s prvim hladnijim danima, sezonska gripa ponovo postaje dio naše svakodnevice. Ova zarazna virusna bolest širi se brzo i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije, posebno kod rizičnih skupina. Iako se često poistovjećuje s prehladom, gripa je daleko ozbiljnija infekcija, koja može dovesti do teških upala pluća, miokarditisa i encefalitisa, a u nekim slučajevima i do smrtnog ishoda, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.
Na sjevernoj hemisferi, sezonske epidemije gripe obično se javljaju tokom zimskih mjeseci, dok se sporadični slučajevi bilježe i van glavne sezone. Postoje tri tipa virusa gripe – A, B i C – ali upravo virus tipa A najčešće izaziva epidemije, kao što smo vidjeli u prošlosti. Zanimljivo je da se gripa često pojavljuje izvan sezone kada se virus „uvozi“ iz ekvatorskih područja, gdje cirkulira tokom cijele godine, ili s južne hemisfere, gdje je vrhunac epidemije u ljetnim mjesecima Evrope.
Virus gripe prenosi se kapljično – kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom s oboljelima. No, nije rijedak ni indirektni prijenos, kada osoba dodirne površinu kontaminiranu virusom, a zatim rukama dodiruje lice. Zbog visoke zaraznosti i brzog širenja, gripa često uzrokuje lokalne epidemije, a povremeno i pandemije koje pogađaju cijeli svijet.
Simptomi gripe su intenzivni i razlikuju se od obične prehlade. Visoka temperatura, groznica, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, kašalj, grlobolja i izrazit osjećaj iscrpljenosti najčešći su pokazatelji infekcije.
Inkubacija traje kratko, ponekad manje od 24 sata, a oboljela osoba je zarazna već dan prije pojave simptoma i do sedam dana nakon toga. Kod djece i osoba s oslabljenim imunitetom ovaj period može biti i duži. Iako većina ljudi preboli gripu za sedam do četrnaest dana bez ozbiljnih posljedica, kod starijih, hroničnih bolesnika i male djece povećan je rizik od komplikacija koje zahtijevaju hospitalizaciju.
Liječenje gripe u većini slučajeva svodi se na ublažavanje simptoma i odmor. Topli napici, dovoljan unos tečnosti, lijekovi za snižavanje temperature i sredstva za ublažavanje kašlja mogu olakšati tegobe. Međutim, važno je naglasiti da antibiotici nisu učinkoviti u borbi protiv gripe, jer je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Antivirusni lijekovi, poput oseltamivira, koriste se samo u posebnim slučajevima i isključivo na preporuku ljekara.
Posebnu pažnju treba obratiti na simptome koji mogu ukazivati na teže komplikacije. Ako visoka temperatura traje duže od četiri do pet dana, ako se pojave poteškoće s disanjem, bol u prsima, vrtoglavica, povraćanje ili proljev, neophodno je potražiti medicinsku pomoć. Također, ako se nakon početnog poboljšanja stanje naglo pogorša, to može biti znak sekundarne bakterijske infekcije koja zahtijeva hitnu terapiju.
Najbolji način zaštite od gripe je prevencija. Osim što je važno izbjegavati gužve i bliski kontakt s oboljelima, neophodno je redovno prati ruke, održavati higijenu prostora i provjetravati prostorije. Maramice treba koristiti pri kašljanju i kihanju, a odmah nakon upotrebe ih baciti. Također, izbjegavanje dodirivanja lica rukama može smanjiti rizik od infekcije.
Ipak, najučinkovitija zaštita od gripe i njenih komplikacija je vakcinacija. Svjetska zdravstvena organizacija svake godine prilagođava sastav vakcine, jer se virus gripe stalno mijenja. Idealan period za vakcinaciju je rani jesen, prije nego što virus počne intenzivno cirkulirati. Potrebno je oko dvije sedmice da organizam razvije zaštitna antitijela, pa se preporučuje vakcinisanje na vrijeme.
Vakcinacija se posebno preporučuje starijim osobama, hroničnim bolesnicima, zdravstvenim radnicima i svima koji žele smanjiti rizik od obolijevanja. Iako vakcina ne garantuje stopostotnu zaštitu, dokazano smanjuje rizik od teških komplikacija i hospitalizacija. Osobe s teškim alergijama na sastojke vakcine, kao i dojenčad mlađa od šest mjeseci, ne mogu se vakcinisati, dok se kod osoba s alergijama na jaja i drugih specifičnih stanja vakcinacija provodi uz poseban medicinski nadzor.
Sezona gripe donosi brojne izazove, ali pravilnim mjerama zaštite i odgovornim pristupom možemo smanjiti rizik od zaraze i ozbiljnih posljedica. Vakcinacija, lična higijena i izbjegavanje rizičnih situacija ključni su koraci u borbi protiv ove sezonske bolesti.
