„Zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih rodoljuba…“ 6. aprila 1945. godine oslobođeno je Sarajevo od fašističke okupacije. Ponosni na svoju antifašističku tekovinu Sarajlije taj sudbonosni datum obilježavaju kao Dan Grada Sarajeva.
U znak sjećanja na borbu protiv fašizma Sarajevo čuva nekoliko spomenika na Narodnooslobodilačku borbu (NOB) – nekadašnje velikane socijalističke revolucije.
Piše: S. Hodžić
Vječna vatra
„Guma koja gori“ popularni je naziv za najpoznatiji spomenik NOB-a u glavnom gradu BiH – Vječnu vatru, podignutu u spomen borcima Jugoslovenske narodne armije i civilnim žrtvama stradalim tokom Drugog svjetskog rata. Na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od njemačkog okupatora, podignuta je spomen ploča i upaljena vječna vatra ispred objekta nekadašnjeg Grand hotela na početku Titove ulice.
Ovaj jednostavni spomenik je djelo poznatog arhitekte Juraja Najtharta, rođenog Zagrepčanina, kojem je zatraženo da napravi spomenik koji će biti predstavljen u okviru otvorenja željezničke pruge Bosanski Šamac – Sarajevo. Odlučio ga je postaviti na frontalni ulaz grandiozne zgrade koju je projektovao Karlo Paržik, smještenoj između dvije glavne gradske ulice. Ulaz je zatvorio nišom na kojoj je ispisan tekst u bojama zastave bivše Jugoslavije – plavoj, bijeloj i crvenoj. Ispred njega je tada postavljeno bakreno ognjište u obliku lovorovog vijenca, s otvorenim i stalno upaljenim plamenom koje simbolizira sjećanje na oslobodioce Sarajeva i grb bivše Jugoslavije. Tako je Najthart ovjekovječio kultnu terasu koja i danas služi kao pozornica za brojna masovna okupljanja i velike proslave.
Natpis na Vječnoj vatri
Hrabrošću i zajednički prolivenom krvlju boraca bosansko-hercegovačkih, hrvatskih, crnogorskih i srpskih brigada slavne Jugoslavenske armije, zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih rodoljuba Srba, Muslimana i Hrvata 6. aprila 1945. godine oslobođeno je Sarajevo glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine.
Vječna slava i hvala palim junacima za oslobođenje Sarajeva i naše otadžbine.
Memorijalni kompleks Spomen-park Vraca
Na prostoru nekadašnje austrougarske vojne tvrđave izgrađene krajem 19. stoljeća na sjevernim padinama planine Trebević, smješten je spomen-park Vraca posvećen žrtvama fašističkog terora i jedinicama jugoslovenske armije koje su uz podršku građana, 6. aprila 1945. godine, oslobodile Sarajevo. Cijeli kompleks je od izuzetno značajne kulturno-historijske, umjetničke, arhitektonske i pejzažne vrijednosti, ali i dokumentarne – jer je pojedinačnim obilježjima ispisana jedna epoha iz novije historije grada, zbog čega je kompletna graditeljska cjelina spomen-parka proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Pri njegovoj su izgradnji svoje umijeće pokazali projektant Vladimir Dobrović, skulptor Alija Kučukalić i pejzažista Aleksandar Maltarić uspijevajući postići harmoniju kompozicije biljnih vrsta, žive vode i kamena. Zbog toga što su uspjeli sačuvati fragmente primarne autohtone zajednice borove šume i drugih dendro vrsta (crni bor, bagrem i lipa), kompleks posjeduje estetske, dekorativne, pejzažne i ambijentalne vrijednosti.
Baš poput one u centru grada, i na ovoj dominantnoj koti iznad Sarajeva gori vječni plamen u čast stradalih Sarajlija.
U okviru spomen-parka nalazi se i grobnica dvadeset šest narodnih heroja čija su imena uklesana na granitnim pločama poredanim kružno oko centralne prizme uz spomen-kosturnicu.
U Sarajevu su postavljene i pojedinačne skulpture narodnim herojima i istaknutim učesnicima Narodno-oslobodilačke borbe, a među najvažnijim i najljepšim je spomenik Josipu Brozu Titu, bivšem predsjedniku SFRJ, kojeg je napravio vajar Antun Augustinčić, kao i spomenik narodnom heroju Vladimiru Periću Valteru u blizini nekadašnje Valterove centrale.
