Sunčani satovi u BiH: Vrijeme se mjeri i po suncu i po mjesecu

U našoj zemlji se sunčanim satovima mogu pohvaliti Travnik i Tuzla, a lunarnim Sarajevo

Piše: Adisa BEĆIRAGIĆ

Da ti kažem koliko je sati

Prvi poznati sunčani sat nastao je u Egiptu u 15. stoljeću prije Krista, a bio je načinjen od jednostavne poluge postavljene na kružnicu podijeljenu na četiri kvadranta. Svaki kvadrant bio je podijeljen na šest manjih jednakih dijelova, čime je postavljen današnji dnevni raspored od 24 sata.

Kleopatrina igla koja se nalazi u Central Parku u New Yorku bila je dio sunčanoga sata.

Kasnije su ljudi shvatili da najobičnija drvena ili željezna poluga zabijena u zemlju i okružena kamenjem može biti sunčani sat. Kamenje je označavalo položaj sjene koja se kretala ukrug tokom dana. Obični sunčani satovi ne mogu biti precizni kao drugi satovi. Postoji razlika od 15 minuta tokom godine, poznata kao “ujednačavanje vremena” jer je orbita Zemlje malo eliptična i njena os je nagnuta prema ravnini orbite.U Bosni i Hercegovini rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti da imaju sunčani sat. Travnik je jedan od njih.

Sunčani sat u ovome gradu nalazi se u plitkom udubljenju na jugozapadnom zidu Hadži Ali-begove džamije. Tačna godina izgradnje travničkog sata nije poznata kao ni ime njenog konstruktora. Moguće je da je sat postojao na džamiji koju je izgradio Mehmed-paša Kukavica, a koja je izgorjela u požaru. Pošto su pojedini dijelovi džamije tom prilikom ostali sačuvani, moguće je da je i sat ostao na izvornom mjestu.

Kada je postavljen imao je karakter javnog instrumenta koji je koristio cijeloj travničkoj čaršiji. Prema sunčanom satu su se podešavali i mehanički satovi ugrađeni na dvije travničke sahat-kule kao i ručni satovi imućnijih Travničana. Ovaj sat je danas zanimljiv kao turistička atrakcija.

Foto: Samir Zahirović

I Tuzla, grad soli, ima svoj sunčani sat. Smješten je na ulazu u dvoranu Mejdan i okružen je čempresima. Pravilno je orijentiran prema stranama svijeta i postavljen na mjesto sa precizno određenim geografskim kordinatama koje su ugravirane u njegovom postolju.

Sat je izgrađen na stubu na kojem se nalaze dva takozvana bacača sjene. Istočna strana sata pokazuje vrijeme od izlaska Sunca do kulminacije (lokalno podne), a zapadna od kulminacije Sunca do njegovog zalaska. Na vrhu stuba stoji kugla – Zemlja sa pravilnom nagnutošću rotacione ose. Zanimljivo je da je na satu označena vremenska zona GMT +2 iako se BiH nalazi u GMT+1.

Kako je standard da se sunčani satovi postavljaju na vidna i prometna mjesta, u Tuzli je pokrenuta inicijativa da se sat ispred dvorane Mejdan prebaci na Soni trg ili Panonsko jezero gdje bi ga mogao vidjeti što veći broj turista.

Lunarna sarajevska sahat-kula

Na zapadnoj strani gazi Husref-begove džamije u Sarajevu, izvan haremskih zidova izgrađen je 1529. godine vakufski objekt. U njemu je, osim prostorija za vakufske službenike, bilo smješteno imare, besplatna vakufska kuhinja za studente i sirotinju, kao i musafirhana, besplatno konačište za putnike, koji su tu mogli ostati do tri dana. Krajem 16. stoljeća, među zidovima ovog objekta, dozidana je sahat-kula. Dokument iz 1697. pokazuje da je te godine obnovljena nakon što je oštećena u požaru.

Sat na ovoj sahat-kuli pokazuje vrijeme po lunarnom računanju, što znači da se dan završava u momentu zalaska sunca i da nastaje novi. U kuli postoje četiri satna brojčanika, koji gledaju na sve četiri strane svijeta. Satni mehanizam nabavljen je 1875. godine u Londonu. Kada je postavljan, gornji dio sahat-kule je dozidan i prilagođen za ugradnju i dobru vidljivost.

S obzirom na to da se dužina dana tokom godine svakodnevno mijenja, pa prema tome i vrijeme zalaska sunca, satni mehanizam potrebno je stalno podešavati. Kada nastane zalazak sunca, sahat-kula pokazuje 12 sati, što često zbunjuje turiste.

Zanimljivo je i da je ovo jedina sahat-kula sa lunarnim satom u Evropi.